Nitko neće na krov: Dimnjačari čiste ceste ili rade u Sloveniji

Hrvatska gospodarska komora procijenila je da u Hrvatskoj nedostaje čak oko 300 dimnjačara.

U Hrvatskoj dimnjačarskoj udruzi kažu da interes za taj posao postoji, no problem leži u tome što sustav ne prati propise i zakone o dimnjačarstvu. Drugi problem je manjak licenciranih dimnjačara s kojima učenici, prije upisa u ubrtničku i industrijsku graditeljsku školu, moraju potpisati ugovor o praksi.

- Dimnjačari nisu servis za odštopavanje, mi smo preventivna služba. Imamo niz zakona i propisa, ali problem je u tome što sustav ne prati te propise i onda se oni ne provode - rekao je Zdravko Šenjug, predsjednik Hrvatske dimnjačarske udruge.

Ističe kako u Zakonu o komunalnom redarstvu stoji da lokalna uprava organizira dimnjačarsku službu, a među njima su i one manje općine s malo stanovnika, gdje dimnjačara skoro pa i nema. U većim se naseljima dimnjaci čiste jedanput godišnje unatoč tome što posla ima.

- Zato se i događa da neki ljudi u Slavoniji rade u sklopu komunalnog poduzeća pa ljeti čiste ulice, a zimi rade kao dimnjačari. Nema nas iz razloga što neke jedinice lokalne uprave nemaju dovoljno novca za dimnjačare. Mi svoje ljude izvozimo u Sloveniju - kazao je Šenjug.

Zanimanje kao takvo je vrlo traženo i važno jer bez dobrih dimnjačara nema ni zaštite od požara, trovanja, zaštite okoliša.

- Učenici koji se upisuju u srednju školu trebaju sa sobom donijeti ugovor o praksi s licenciranim dimnjačarom. Problem je što dimnjačari s licencijom nisu mogli prihvatiti broj učenika koji su se prijavili. Kako bismo to omogućili, učenici su prešli na klasični sustav obrazovanja, koji dopušta da učenici mogu ići na praksu i kod dimnjačara koji nemaju licenciju, no time i dalje nije riješen problem - rekao je Enes Subašić, profesor u Obrtničkoj i industrijskoj graditeljskoj školi u Zagrebu.