News

Komentari 177

'Njegov ostanak bio bi teret za HDZ. Na njemu je da dalje sve objasni. Tračevima se ne bavim'

'Njegov ostanak bio bi teret za HDZ.  Na njemu je da dalje sve objasni. Tračevima se ne bavim'

Obzirom da je Žinić tvrdio da je nevin još u srijedu, na pitanje čime ga je uvjerio da je teret stranci, Plenković je rekao da izjavu nije vidio te da Žinić ima demokratski mandat župana do lokalnih izbora

Ivo Žinić je podnio ostavku zbog situacije koja trenutno vlada oko njega i njegove imovine jer smatramo da bi u ovim okolnostima daljnji ostanak na čelu županijskog HDZ-a predstavljao teret za stranku pred lokalne izbore, poručio je premijer i šef HDZ-a, Andrej Plenković. 

A sisačko-moslavački župan Ivo Žinić je, podsjetimo, nakon serije članaka koje je objavio 24sata o njegovoj imovini, podnio ostavku na mjesto predsjednika županijske organizacije HDZ-a i poručio kako se za tri mjeseca neće kandidirati opet za župana.

POGLEDAJTE VIDEO: Plenković o Žiniću 

Nije odgovorio na pitanje je li njemu osobno što sporno oko Žinićevog korištenja države imovine. 

- Na njemu je da objašnjava te procese, to nema nikakve veze ni sa mnom ni sa strankom kako su se ti procesi odvijali 26 godina, na njemu je da objašnjava - rekao je.

Na opasku novinara da se Žinić spori s Ministarstvom braniteljima i sudovima kako ne bi predao državni stan koji je dobio na korištenje u Zagrebu uz, podsjetimo, državnu kuću u Glini, Plenković ističe kako su mu omogućile to različite okolnosti zadnjih 26 godina.

- To nije predmet ni HDZ-a niti mene. On kao čovjek to mora sam objašnjavati - ponovio je.

Obzirom da je Žinić jučer govorio kako ne misli da treba ostavku, novinari su upitali Plenkovića čime ga je uvjerio da je teret stranci. 

- Ja nisam vidio detalje njegove izjave, on je u ovoj situaciji u kojoj predstoje dva pravca djelovanja - jedan je da kao župan do lokalnih izbora bude uključen i da potporu svim aktivnostima u obnovi županije nakon potresa i drugi da rješava na adekvatan način sva ova pitanja koja se postavljaju oko njegove imovine - istaknuo je.

Na pitanje da li treba mijenjati zakon kako lokalni čelnici više ne bi bili ovako zaštićeni kao lički medvjedi, premijer poručuje kako je smisao tog zakona da imamo stabilnost i da nema jako puno raspuštanja organizacija. Naime, čelnici su izabrani na izborima i mandat pripada njima, a ne stranci, stoga, kako Plenković naglašava, nema mehanizma da ih se makne s čelnih mjesta lokalnih jedinica.

- Lokalni izbori su, po mom dubokom uvjerenju, dovoljni jednom u četiri godine. Bilo je situacija da smo neke sredine tri-četiri puta raspuštali i ništa se korisno, dobro ni pametno u tim sredinama u razvojnom pogledu s tim promjenama nije dogodilo. Ključni je preduvjet da oni koji idu na izbore i dobiju povjerenje, vode računa da taj mandat odrade kako treba i da nema situacija koje ih opterećuju - rekao je pa dodao kako takvih situacija ni nema puno. 

- Mi imamo veliki broj jedinica lokalne i područne samouprave. nema toga tako puno kad realno pogledate brojeve - naglasio je.

Upitan zašto Žinić nije izbačen iz HDZ-a kad je već teret stranci, Plenković je poručio kako treba najprije utvrditi sve okolnosti.

- Rekao sam da mi nisu poznate sve okolnosti oko njegove imovine. I nisu mi ni dalje poznate. Ne znam kako vi mislite da bi se mi trebali baviti tim temama. Mi nemamo neki mehanizam kao stranka angažirati SOA-u da nam radi sigurnosnu provjeru ljudi. Ako porezna uprava nešto radi, ona to drži za sebe, ne daje nama. Mi osim nekakvog razumnog povjerenja u integritet onih koji se kandidiraju na dužnosti nemamo. Ja se tračevima ne bavim, nemam vremena za to - rekao je Plenković.

Onaj tko se bavi javnim poslom, naglasio je, mora voditi računa o tome da bilo kakve situacije, koje bi mogle biti problematične, nije dobro imati.

- Onda se bolje ne baviti tim poslom, to je temeljno načelo - dodao je.

Upitan misli li da se radi o izoliranom slučaju, obzirom i na Tomislava Tolušića, Lovru Kuščevića, Plenković je poručio kako su te situacije jako različite.

- Sad je sezona lokalnih izbora - rekao je.

Na pitanje novinara zašto Vlada nije odgovorila na zastupničko pitanje koje im je pisanim putem još prije godinu i pol dana uputio HSS-ov Željko Lenartu oko Žinićevog stana u Zagrebu, Plenković je istaknuo kako je očito bio neki propust.

- Ja sam jučer doznao da je to pitanje bilo postavljeno. Očito je bio neki propust. Ja nisam znao za to pitanje. Ovo pitanje nije bilo upućeno meni - rekao je.

Upitan je li pitao ministra branitelja i potpredsjednika Vlade, Tomu Medveda, zna li za tu situaciju neko vrijeme, premijer je poručio kako se Ministarstvo branitelja očitovalo oko toga.

- Ne znam da li je on osobno znao neko vrijeme - dodao je.

O oporbi i Istražnom povjerenstvu

Na pitanje hoće li podržati zahtjev oporbe za osnivanjem Istražnog povjerenstva oko poslijeratne obnove, premijer je istaknuo kako još nije vidio detalje tog zahtjeva. Pa ponovio kako se oko poslijeratne obnove stvorila histerija.

- Mi smo, kada se dogodio potres, svjedočili jednoj histeriji, koju su pokrenuli oporbeni zastupnici i mediji. I onda smo došli do činjenica - rekao je premijer i dodao da je samo 69 od 5880 obnovljenih objekata dobilo crvenu naljepnicu nakon potresa.

- Potres od 6,2 po Richteru nije slab potres i nije realno da takav potres netaknutim ostavi sve zgrade i kuće u blizini epicentra. Prema tome, ta priča o Povjerenstvu je, kao i sve inicijative oporbe, angažirana agenda uoči izbora. Nakon što su bili pometeni na parlamentarnim izborima SDP i njihova koalicija s 25 razlike, a ovi ucjenjivači ostavljeni van parlamentarne većine, sada se glođu tko je više opterećen tzv tezom o dubokoj državi - rekao je naglasivši kako je to hrvatska oporba.

- Ne vidim neku dramu sa 69 kuća od 5880 - dodao je.

Epidemiološke mjere

U nedjelju će se sastati sa Stožerom i razgovarati oko epidemiološke situacije, ali nije htio sada otkriti što bi nas moglo očekivati 1. veljače, kada istječu trenutne mjere.

- Zahvaljujući mjerama koje smo donijeli krajem studenog izgleda da smo prošli dobro kroz razdoblje blagdana. Imamo dobre brojeve i sada imamo istu priču svih onih koji su prije nekoliko tjedana skakali i tražili jako restriktivne mjere pa je glavna teza kad ćemo ih popustiti. Kad odlučimo, onda ćemo vam reći - rekao je Plenković.

Upitan za navodni dokument koji je objavila Udruga ugostitelja pozivajući se na izvore iz Stožera, a u kojemu se navodi da neće biti ublažavanja epidemioloških mjera što se tiče ugostiteljstva prije ožujka, Plenković je rekao da ne zna ništa o tome. Uputio je novinare da to pitaju "neku krticu iz Stožera ili Udruge ugostitelja." 

- Nema takvog dokumenta  i smiješno mi je da nekakve udruge imaju tekstove koji ne postoje i onda da to postaje tema. To je na tragu onoga s internih sastanaka HDZ-a - rekao je. 

Što se tiče neujednačenih poruka Stožera i njega o popuštanju mjera, Plenković je poručio da stalno komuniciraju isto i da Vlada vodi računa o svim aspektima. 

- Trenutno smo što se tiče brojeva u jednoj pozitivnoj fazi. Sukladno tome ćemo vidjeti postoje li određene mjere postupno koje bi našim sugrađanima vratile normalan život. Mi smo jedna od rijetkih država u EU koja nije uvela policijski sat i nije uvela najstrože mjere - podsjetio je.

Naglasio je kako je večeras online sastanak EU Vijeća s temom cijepljenja. 

- Danas je moja zadaća kao predsjednika Vlade da inzistiram na poštovanju ugovora i dogovora sa farmaceutskim kompanijama, koje su dobile odobrenje da njihova cjepiva dođu što prije i u što većim količinama u države članice. Imamo tu velike ambicije do proljeća i ljeta, Hrvatska je turistička zemlja, nama je jako važno da i mi budemo adekvatno procijepljeni, a naročito oni koji dolaze kod nas - rekao je.

Što se tiče tzv Covid putovnica, Plenković je istaknuo da neće biti dobro ako svaka zemlja članica EU pojedinačno krene uvoditi prepreke za slobodu ljudi te da tu treba postupati harmonizirano.

- Naša je teza da napravimo jedinstveni sustav, kao što je i s cijepljenjem. Ukoliko se cijepe svi u Hrvatskoj, a nitko u nekoj susjednoj zemlji, to isto nije normalno. Zato ćemo inzistirati na cjelovitom pristupu - poručio je.

Očekuje, rekao je, da će se većina ugrožene skupine u Hrvatskoj cijepiti do proljeća, a svi ostali do ljeta.

- Doza ima dovoljno. Nismo mi nešto puno manje dobili do sad nego se to događalo, svaka zemlja dobiva točno onoliko, statističkom metodom, koliko ima stanovnika. Veća dostava treba doći od veljače i ožujka, ovo su sad inicijalne doze - istaknuo je.

Najčitaniji članci