News

Komentari 4

Njemačka neće slati oružje Ukrajini, ministrica brani odluku

Njemačka neće slati oružje Ukrajini, ministrica brani odluku

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock čvrsto je u četvrtak stala iza njemačkog odbijanja slanja oružja Ukrajini radi obrane od moguće ruske agresije

Njemačka nespremnost da se pridruži drugim članicama NATO-a poput Sjedinjenih Država, Britanije i baltičkih zemalja izazvala je čuđenje među saveznicima i frustraciju prozapadne ukrajinske vlade u Kijevu.

Nova njemačka vlada socijaldemokrata Olafa Scholza objavila je da radi na smirivanju krize, no odbacila je slanje smrtonosnog oružja, što je pozicija koju je bila zauzela i bivša vlada donedavne kancelarke Angele Merkel.

Zaokret za 180 stupnjeva po ovom pitanju trebao bi biti učinjen samo "s punom svjesnošću i prije svega bez zatvaranja vrata koja su se u ovom trenutku samo okvirno ponovno otvorila", rekla je Baerbock zastupnicima Bundestaga.

"Tko razgovara, ne puca. Stog je jednostavno pogubno odbaciti nastavak dijaloga", rekla je Baerbock referirajući se na novu razmjenu argumenata između Moskve i Washingtona te na razgovore ukrajinskih i ruskih političkih savjetnika u srijedu u Parizu.

Njemačka šefica diplomacije rekla je da Njemačka pruža potporu ukrajinskoj vojsci, podsjećajući na najavu Berlina da će toj zemlji poslati 5000 borbenih kaciga.

Ukrajinski veleposlanik odbio je kacige navodeći da je riječ o "čisto simboličkoj gesti".

Rusija je rasporedila tisuće vojnika kod granice s Ukrajinom, ali tvrdi da ne priprema napad.

Ukrajinska kriza podigla cijene nafte prema 91 dolar

Cijene nafte porasle su u četvrtak na međunarodnim tržištima prema 91 dolar budući da su ukrajinska kriza i napetosti u odnosima Rusija i Zapada nadjačali naznake da će američka središnja banaka Fed pooštriti monetarnu politiku.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila u plusu 74 centa u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 90,70 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 87 centi višoj cijeni, od 88,22 dolara.

Cijene su u srijedu prvi puta u sedam godina prekoračile 90 dolara na londonskom tržištu, potaknute napetostima između Rusije i Zapada oko Ukrajine. Na Zapadu tvrde da Rusija priprema invaziju na susjednu zemlju, što Moskva opovrgava.

Napetosti su potaknule bojazni da će Europa ostati bez ruskih energenata.

Na početku današnje trgovine cijene su na oba tržišta pale pod utjecajem jučerašnje najave američke središnje banke da će u ožujku vjerojatno podići kamatne stope i obustaviti kupnju obveznica kako bi obuzdala inflaciju. 

Američki dolar ojačao je nakon Fedove najave, pa je nafta poskupjela za kupce koji koriste druge valute, što obično koči potražnju.

Jutrošnji rast cijena bio je ipak kratkog daha. Fed je ponovo zasjenila ukrajinska kriza "jer se još uvijek strahuje da bi vojna eskalacija omela isporuke ruske nafte i plina", tumače analitičari Commerzbanka.

Trgovci će u takvom okruženju pozorno pratiti i sastanak Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika na čelu s Rusijom, zakazan 2. veljače.

Grupa će vjerojatno potvrditi plan o povećanju proizvodnje nafte u ožujku za 400 tisuća barela dnevno, kao i u dosadašnjim mjescima, počevši od kolovoza prošle godine, izjavilo je nekoliko izvora iz OPEC+ za Reuters.

Odluka neće sama po sebi riješiti problem nedostatne opskrbe budući da pojedini proizvođači ne uspijevaju iskoristiti već dodijeljene im kvote zbog slabih ulaganja i kašnjenja radova na održavanju bušotina.

Zabrinutost za opskrbu donekle je ublažio rast zaliha u SAD-u u prošlom tjdnu. Zalihe sirove nafte porasle su za 2,4 milijuna barela, a zalihe benzina za 1,3 milijuna barela, najviše od veljače 2021., objavila je u srijedu američka vlada.

OPEC je u odvojenom izvješću objavio da je barel košarice nafte njegovih članica u srijedu stajao 89,35 dolara, što znači da je poskupio dva dolara u odnosu na prethodni trgovinski dan.

Najčitaniji članci