Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Zagrebački učitelj tehničke kulture Josip Funtak, dobitnik Nagrade ‘Faust Vrančić’, već godinama vodi Školske prometne jedinice. ‘Djeca moraju više učiti o tome’, upozorava
Svjetski dan učitelja, obilježava se 5. listopada. Učiteljska profesija suočava s novim izazovima povezanim s digitalnim tehnologijama, klimatskim promjenama, uključivanjem, migracijama i raseljavanjem, poručuje UNESCO. Ugrožena je i autonomija nastavnika, radno okruženje im je sve lošije, zbog čega se u cijelom svijetu bilježi pad broja učitelja. Procjenjuje se da će do 2030. godine biti potrebna dodatna 44 milijuna učitelja kako bi se osiguralo opće osnovno i srednjoškolsko obrazovanje.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
VIDEO
I u Hrvatskoj je sve teže pronaći učitelje i nastavnike za većinu područja. To je posao koji itekako ovisi o entuzijazmu učitelja, a jedan od onih koji već više od 30 godina daju djeci mnogo više od obavezne nastave je Josip Funtak, učitelj tehničke kulture u novozagrebačkoj Osnovnoj školi Gustava Krkleca.
Ove godine Josipu Funtaku dodijeljena je i Državna nagrada tehničke kulture "Faust Vrančić", za iznimna postignuća koja doprinose razvoju tehničke kulture, inovatorstva i edukacije. Jedan od projekata po kojima je prepoznatljiv diljem Hrvatske su Školske prometne jedinice (ŠPJ). Njegovi učenici redovito osvajaju najbolja mjesta na natjecanjima u prometnoj kulturi.
S početkom nove školske godine počeo je i rad s novom grupom učenika. Dočekali su nas na prometnom poligonu škole, jedinstvenom u Gradu Zagrebu, koji je napravljen upravo zalaganjem učitelja Funtaka. Danas se na tom poligonu organiziraju različita događanja, poput natjecanja "Sigurno u prometu", te natjecanja školskih prometnih jedinica Grada Zagreba i Zagrebačke županije.
Pokretanje videa...
VIDEO
- Moji učenici koji idu na državna prvenstva bez problema već sad mogu položiti vozački ispit. Temeljito radimo na velikom području prometnih znanja. Samo natjecanje sastoji se od teorijskog ispita te polaganja poligona na biciklima - kaže Funtak.
I ne samo to - članovi ŠPJ-a pripadnici su školskih prometnih jedinica te po potrebi dežuraju na raskrižju u blizini škole u vrijeme dolaska učenika u školu.
- Naučili smo prometne znakove, raskrižja i kretati se u prometu. Sad počinjemo i s pripremama za državno natjecanje. Vrlo mi je zabavno učiti o prometu - govori nam Jan, učenik 5. razreda, koji se u ŠPJ uključio na početku školske godine.
Lorna, učenica 6. razreda, među najboljima je u državi. Sad su se u prometne jedinice uključila i njezina dva brata blizanca.
- Natjecanje traje dva dana, polaže se pismeni ispit, poligon 'na papiru', pa poligon na terenu, na biciklu. Teže mi je bilo polagati poligon na biciklu. Drugi dan polažemo ispit iz tri poligona - tumači nam 12-godišnja Lorna, koja stiže i na mnoge druge aktivnosti, a učitelj Funtak ne skriva ponos.
- Lagao bi čovjek kad bi rekao da mu ne odgovara što smo najbolji. U Zagrebu nam nema ravnih, a u Hrvatskoj smo među dvije-tri najbolje škole. U prevenciji smo najbolji u Hrvatskoj - ističe.
Među aktivnostima koje provodi s učenicima je, primjerice, priprema za polaganje ispita za bicikl, koju umjesto zakonskih 16 sati provodi i po 30 sati. Učenici već s devet godina mogu polagati taj ispit, a bez njega djeca se do 16. godine ne bi smjela voziti bez pratnje. Naravno, mnogi ne poštuju taj zakonski uvjet.
Nacionalnim planom sigurnosti cestovnog prometa 2021.-2030. predviđeno je obrazovanje predškolske i školske djece u području sigurnosti u prometu. Prema podacima zagrebačke policije, u školskoj godini 2025/26. na području Policijske uprave zagrebačke djeluje 15 školskih prometnih jedinica s više od 150 pripadnika, od kojih je 13 jedinica u Zagrebu, a preostale dvije su u Zagrebačkoj županiji.
Učenici se u ŠPJ mogu uključiti u petom razredu, no iskusni edukator smatra kako bi prometna edukacija trebala početi od prvog razreda.
- Upravo su djeca u nižim razredima najrizičnija skupina u prometu. Prometna edukacija vrlo lako bi se uklopila u nastavu, no problem je što nemamo nastavnika koji bi to provodili. Najveći problem naš učitelja tehničke kulture, ali i svih drugih, je prezaduženost, te što se od nas očekuje da bez ikakve naknade provodimo sva ta zaduženja. Ipak, prometna edukacija trebala bi biti obavezna i trebala bi biti obaveza Grada i države da osigura uvjete - ističe.
Pa ipak, kaže naš sugovornik, nema mnogo škola koje kontinuirano organiziraju te edukacije i polaganje ispita.
- Prometna prevencija kao jedan od ključnih uvjeta sigurnosti djece, trebala bi se kontinuirano provoditi u svim školama. Prava prevencija bi bila da svaka škola ima osposobljavanje učenika za ispit za vožnju bicikla, da svaka školaima Školsku prometnu jedinicu - kaže Funtak.
Žao mu je što i njihov školski poligon nije dovoljno iskorišten. Mogli bi im dolaziti učitelji i učenici iz susjednih kvartova, kaže.
- Ipak, trebalo bi krenuti od roditelja. Evo, nudimo djeci besplatnu aktivnost sa znanjima koja su im i više nego potrebna, a meni se u generaciji od 60 djece javi njih 10. Da ne govorimo o tome da ni roditelji nisu svjesni ni zakonskih pravila ni opasnosti u prometu. Posebno kad govorimo o električnim romobilima. a roditelji uopće ne paze na to. Morali bi paziti i ne davati djeci ta vozila- iskren je.
Bez obzira na sve, Josip Funtak nastavlja raditi sa svojim učenicima. Bez njih ipak nema ničega, zaključuje.
24sata © 2026
