Orbanov 'dvojnik' u Sofiji: EU strepi zbog Bugarske i Radeva

Bugarska i nakon parlamentarnih izbora ostaje u obrascu koji traje već godinama. Politička podijeljenost, slabe i kratkotrajne vlade te duboko nepovjerenje u institucije. Održani izbori ponovno su potvrdili da se politička stabilnost u zemlji ne mjeri izbornim pobjednikom, nego sposobnošću stvaranja funkcionalne većine u izrazito podijeljenom parlamentu.

Foto: Stoyan Nenov

Središnja figura izbornog ciklusa bio je bivši predsjednik Rumen Radev, koji je kroz novu političku platformu Progresivna Bugarska uspio kapitalizirati nezadovoljstvo birača postojećim strankama. Kampanju je temeljio na snažnoj antikorupcijskoj retorici i kritici "oligarhijskog modela" koji, prema njegovim tvrdnjama, godinama kontrolira bugarske institucije, medije i gospodarstvo. Radev se u političkom smislu pozicionira kao lider koji pokušava objediniti različite društvene slojeve, od ruralnih birača do urbanih skupina razočaranih političkim establishmentom.

Njegov nastup obilježila je kombinacija snažne državničke retorike i izbjegavanja čvrstog ideološkog svrstavanja, što mu je omogućilo širok politički doseg, ali i ostavilo otvorena pitanja o budućem smjeru politike. Posebnu pozornost izazivaju njegovi stavovi o vanjskoj politici. Radev je u više navrata kritizirao vojnu pomoć Ukrajini i zagovarao potrebu za diplomatskim pristupom Rusiji, što ga smješta među europske političare koji dovode u pitanje dio zajedničke linije Europske unije prema ratu u Ukrajini.

PRIJEVREMENI IZBORI Bugarska u krizi: Predsjednik Rumen Radev dao ostavku

U kampanji su se istodobno sudarale i druge političke opcije, od konzervativnog GERB-a bivšeg premijera Bojka Borisova do proeuropskih i nacionalističkih stranaka, što je dodatno naglasilo duboku političku fragmentaciju zemlje. Ipak, zajednički nazivnik gotovo svih aktera ostaje borba protiv korupcije i nepovjerenje u postojeće političke strukture. Bugarska se već godinama nalazi u institucionalnoj krizi, s čestim promjenama vlada i nemogućnošću formiranja stabilne većine. Od 2021. zemlja je imala niz kratkotrajnih administracija, a politički sustav ostaje zarobljen između međusobno suprotstavljenih blokova bez jasnih pobjednika.

Foto: Stoyan Nenov

Bugarski slučaj uklapa se u trend jačanja političkih lidera koji kombiniraju kritiku prema EU. Slični obrasci vidljivi su u različitim dijelovima Europske unije, od talijanske premijerke Giorgia Meloni, koja balansira između pragmatizma i konzervativne politike, preko Janez Janša, koji bi mogao složiti novu, desnu slovensku vladu, do češkog premijera Andrej Babiš, koji je blizak Rusiji te izrazito kritičan prema politika Bruxellesa.