Oštra svađa oko visokih pozicija i inflacije, Pavić: 'Hrvatska je pokazala da igra višu ligu...'

U najnovijoj emisiji „Otvoreno“ na HRT-u se vodila žustra rasprava o posljedicama imenovanja dvojice hrvatskih dužnosnika na visoke funkcije u europskim financijskim institucijama i o stvarnom utjecaju te promjene na gospodarstvo zemlje. Tema je bila uloga Borisa Vujčića kao potpredsjednika Europske središnje banke i Marka Primorca, koji odlazi u Europsku investicijsku banku, te hoće li ta imenovanja zaista značiti pomak za Hrvatsku ili su više politički simbol.

HDZ-ov Marko Pavić poručio je da Hrvatska “igra višu ligu” zahvaljujući tim pozicijama i da su to dokaz većeg utjecaja države unutar europskih struktura. Naglasio je da je pri izboru Vujčića guvernera HNB-a trebala suglasnost većine zemalja eurozone, te da to predstavlja sigurnosni “kišobran” za Hrvatsku.

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU Inflacija usporila u prosincu

- Hrvatska je ovim imenovanjima pokazala da igramo višu ligu. I to je politika modernog suverenizma i utjecaja premijera Andreja Plenkovića, rekao je Pavić.

No, SDP-ova Sanja Radolović oštro je uzvratila, ističući da takva retorika ništa ne rješava kad građani i dalje plaćaju visoku stopu inflacije — gotovo dvostruko višu nego u prosjeku EU. Radolović je kritizirala i domaće institucije, posebno Hrvatsku narodnu banku, zbog, kako je rekla, nedovoljnog djelovanja u borbi protiv poskupljenja i nadzora bankarskog sektora.

PRVE PROGNOZE HNB: U 2026. očekujemo rast BDP-a za 2,8 posto, ali i usporavanje inflacije na 3,1%

- Kolega Paviću, meni je žao što tečnost jezika Andreja Plenkovića, vašeg predsjednika Vlade i predsjednika stranke, nije pomogla tome da mi igramo u nižoj ligi, rekla je Radolović, pojasnivši da Hrvatska, unatoč članstvu u eurozoni, ima jednu od najviših stopa inflacije.

Stručnjak Luka Brkić iznio je analizu da se dobivanje visokih funkcija ne može automatski povezati s boljim ekonomskim rezultatima, upozorivši da monetarna politika Europske središnje banke često više koristi jačim ekonomijama nego periferiji poput Hrvatske.