Obavijesti

News

Komentari 162

Zadnji dio Pelješkog mosta će spojiti danas: 'Naša zemlja sad konačno spaja svoj teritorij'

Zadnji dio Pelješkog mosta će spojiti danas: 'Naša zemlja sad konačno spaja svoj teritorij'

Podizanjem zadnjeg, 165. segmenta čelične rasponske konstrukcije Pelješki most bit će u srijedu navečer potpuno spojen od Komarne do Brijeste što označava dugo očekivano povezivanje teritorija RH

VIDEO

"Pelješki most je najvažniji i najveći infrastrukturni projekt koji trenutno provodimo u Hrvatskoj, a ono što nas posebno veseli jest da se svakim danom sve više bližimo njegovoj realizaciji. Njime naša zemlja konačno spaja svoj teritorij i danas slobodno možemo reći kako je Vlada ostvarila dugo željeni san od kojeg su mnogi željeli odustati", istaknuo je za Hinu ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković. 

Dodao je kako se značaj Pelješkog mosta ne ogleda samo u simboličkom smislu već i građevinskom, budući da će se svrstati među najveće građevine toga tipa izgrađene u Europi tijekom ovog stoljeća.

Pelješki most snimljen iz zraka

"Sam most je izrazito kompleksan građevinski zahvat, ali ne zaostaje ni preostali dio projekta, odnosno pristupne ceste kroz poluotok Pelješac i obilaznica Stona. Riječ je o dionici dugoj više od 30 km koja podrazumijeva potpuno novu trasu na kojoj traju radovi na dva vijadukta, tri mosta i četiri tunela, od kojih je tunel Debeli brijeg peti najduži tunel u Hrvatskoj. Na gradilištu su do sada probijena tri od četiri tunela, a tempo radova je zadovoljavajući te očekujemo kako će pristupne ceste u cijelosti biti gotove u ljeto sljedeće godine čime ćemo dovršiti dugo očekivani projekt cestovnog povezivanja krajnjeg juga naše zemlje", rekao je Butković. 

Sanader je radove na Pelješkom mostu otvorio 2005. Kinezi će ga u srijedu konačno spojiti
Sanader je radove na Pelješkom mostu otvorio 2005. Kinezi će  ga u srijedu konačno spojiti

San o povezivanju Hrvatske traje desetljećima, a rasplamsavao se godinama, da bi u veljači 2017. Vlada usvojila odluku o financiranju projekta Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom, koja je vezana za izgradnju Pelješkoga mosta, projektnu dokumentaciju i sufinanciranje sredstvima Europske unije. Ta je odluka bila preduvjet za realizaciju ključnog projekta koji će obilježiti iduće godine. 

No i prije toga, još u svibnju 2013. godine, Europska komisija naručila je predstudiju izvodljivosti koja je pokazala kako je Pelješki most najbolje rješenje kako bi se povezao jug Hrvatske s ostatkom države. 

Najveći infrastrukturni projekt financiran iz EU-ovih fondova 

Hrvatske ceste izradile su Prijavu velikog projekta (Major Project Application, tzv. aplikacija) za projekt Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom, da bi Vlada  "Odluku o financiranju projekta Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom" popratila riječima da se time jača prometna povezanost Dalmacije s ostatkom zemlje, što je ujedno i dio Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. do 2030.  

Radilo se o najvažnijem geostrateškom projektu  u Republici Hrvatskoj,  projektu od nacionalnog interesa, a čijom će se izgradnjom konačno  dokinuti teritorijalni diskontinuitet Hrvatske.

Projekt koji je uključivao nekoliko faza, od kojih je najvažnija izgradnja Pelješkog mosta, sam po sebi je obiman, budući da je posao velik i u njemu se vrti velik novac, znalo se da će biti i problema.

Butković: 'U srijedu se spaja posljednji dio Pelješkog mosta, bit će gotovo do iduće sezone'
Butković: 'U srijedu se spaja posljednji dio Pelješkog mosta, bit će gotovo do iduće sezone'

Ukupna vrijednost projekta procjenjivala se na 420,3 milijuna eura i uključuje izgradnju mosta, pristupnih cesta i obilaznice Stona. 

Nakon što je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture primilo potvrdu JASPERS-a, slijedom razmatranja projektne dokumentacije (tehničke, financijske i okolišne),da je projekt dobro pripremljen te da je prijava uredna, Europska komisija je donijela Odluku o prihvaćanju sufinanciranja projekta i to u iznosu od 357 milijuna eura. JASPERS je, podsjetimo, partnerstvo Europske komisije (Glavna uprava za regionalnu politiku), Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvoj i Kreditanstalt für Wiederaufbau, a riječ je o instrumentu tehničke pomoći državama članica EU-a kojima se pruža potrebna potpora za izradu visokokvalitetnih velikih projekata koji će se sufinancirati iz fondova EU-a.

Objavom natječaja za odabir izvođača radova na Pelješkom mostu i izgradnju pristupnih cesta označen je početak najvećeg infrastrukturnog projekta u Hrvatskoj financiranog iz fondova Europske unije. 

Ne zaboravimo ni da su deseci milijuna kuna potrošeni za otkup zemljišta za gradnju mosta i pristupnih cesta od lokalnog stanovništva. 

Duljina mosta od osi do osi upornjaka iznosi 2.404 metara, ukupna duljina mosta s upornjacima iznosi 2.440 metara, a plovidbeni profil ispod mosta usuglašen s ekspertnom skupinom BiH 200 puta 55 metara.

Glavni i odgovorni projektant Pelješkog mosta u Hrvatskoj Marjan Pipenbaher  krajem studenoga 2017. godine javno je prezentirao kako je projektantski nastao Pelješki most rekavši: "Ovo je moje životno djelo". 

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 162
VIDEO

VIDEO Svih šest Rafalea sletjeli su na Pleso. Državni vrh okupio se oko aviona: 'Ostvarili san!'
PRATITE NA 24SATA

VIDEO Svih šest Rafalea sletjeli su na Pleso. Državni vrh okupio se oko aviona: 'Ostvarili san!'

Povijesnim preletom od vojne baze kod Bordeauxa u Zagreb stiže prvih šest od ukupno 12 borbenih zrakoplova Rafalea koje je Hrvatska naručila od Francuske

Prva snimka Rafalea i poruka kontroli leta: 'Hrvatsko nebo bit će sigurnije. Stigli smo kući...'
POGLEDAJTE VIDEO

Prva snimka Rafalea i poruka kontroli leta: 'Hrvatsko nebo bit će sigurnije. Stigli smo kući...'

Piloti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva s višenamjenskim borbenim avionima Rafale danas 25. travnja 2024. godine oko 12 sati prilikom ulaska u hrvatski zračni prostor stupili su u kontakt s Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe. U hrvatski zračni prostor ušli su u području Istarske županije, a poletjeli su s aerodroma u francuskom Bordeauxu nešto prije 11 sati. Prilikom ulaska u hrvatski zračni prostor, piloti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva poslali su poruku svim hrvatskim građanima s ovog povijesnog preleta: "Upravo ulazimo u hrvatski zračni prostor koji će od danas biti još sigurniji. Hrvatski Rafale i hrvatski piloti su stigli kući!"
Dvije 'madamice' su u Zagrebu godinama vodile posao. Za sat vremena naplaćivale 159,27 €!
ZARADILE 30 TISUĆA EURA

Dvije 'madamice' su u Zagrebu godinama vodile posao. Za sat vremena naplaćivale 159,27 €!

DETALJI OPTUŽNICE Spolne usluge oglašavale su pod naslovima 'Plava bomba 35 g.', 'Mazna37', 'Vatrena plavuša, grudi 4' i slično. Neki od muškaraca su odlazili kada bi vidjeli da žena ne odgovara opisu iz oglasa