Pet godina od potresa, kuća na Maksimiru im nije obnovljena: Osjećamo se izigrano i poniženo

Osjećamo se izigrano i poniženo. Ide peta godina od potresa, a ne samo da se ništa nije pomaknulo s mjesta nego niti nam odgovaraju na mnoge upite niti nas žele primiti na razgovor u ministarstvu. Poslao sam barem 30 mailova ili požurnica, ali baš nikakvu povratnu informaciju nisam dobio, govori nam Zagrepčanin Matija Repotočnik ispred obiteljske kuće koja je teško oštećena u potresu.

U nju se on, majka i baka ne smiju useliti, ali istodobno nemaju pojma kad će, ni hoće li uopće, obnova početi. Iako se iz Vlade često znaju pohvaliti brojem obnovljenih zgrada i kuća, te su ovaj mjesec poručili da su dosad u obnovu uložili 3,5 milijardi eura, to malo znači ovoj obitelji. Razlog zbog kojeg njihova kuća nije obnovljena je banalan, pomalo i nevjerojatan. Petu godinu nakon potresa Ministarstvo graditeljstva čeka na angažman stručnjaka koji bi utvrdio hoće li obnova kuće Repotočnikovih utjecati na susjednu kuću na koju je naslonjena.

LOŠI UVJETI U ZAGREBU VIDEO Roditelji bijesni. Učenici od 2020. čekaju novu školu: 'Još su u vatrogasnom domu!'

Obitelji Repotočnik potres je razrušio dom. Država ih ignorira

Kuća se nalazi na adresi Dolčić 22 u zagrebačkoj četvrt Maksimir. Fotografije pokazuju uništene zidove, pa je nalog da se moraju iseliti itekako opravdan jer je utvrđeno da je privremeno neuporabljiva za život i da ju je potrebno obnoviti. Obitelj je odmah nakon toga i podnijela zahtjev za obnovu, dakle još davne 2020. godine. Kuća je izgrađena i dograđena sa svim potrebnim dozvolama. A onda slijedi muk iz ministarstva, opisuje nam Matija. Iz Ministarstva graditeljstva, koje vodi Branko Bačić, odgovaraju nam da je prvotnim nalazom utvrđeno kako je kuća toliko oštećena da nije primjerena za život i da je potrebna obnova. Ali napominju da je istim nalazom utvrđeno “kako zgrada na adresi Dolčić 22 nije zasebna samostalna konstrukcijska cjelina nego čini konstrukcijsku cjelinu s dijelom građevine na adresi Dolčić 20”. A za susjednu kuću nije podnesen zahtjev za obnovu jer nije oštećena. Dvije kuće imaju zajednički zid i dimnjak.

- S obzirom da Ministarstvo za susjednu zgradu na adresi Dolčić 20 nije zaprimilo zahtjev za obnovu, ta zgrada nije bila obuhvaćena pregledom ovlaštenog inženjera građevinarstva radi utvrđivanja stupnja oštećenja. U cilju pokretanja obnove zgrade na lokaciji Dolčić 22 potrebno je utvrditi od strane neovisnog stručnjaka da li će obnova te zgrade (Dolčić 22) utjecati na temeljni zahtjev za građevinu odnosno na mehaničku otpornost i stabilnost zgrade na lokaciji Dolčić 20 s kojom čini konstrukcijsku cjelinu. Priprema nabave stručnjaka za predmetnu lokaciju je u tijeku - odgovorili su nam prošli tjedan iz ministarstva.

STRUČNJACI O POTRESIMA Niz potresa u veljači, novi udar šokirao je Baniju: 'Uplašili smo se, baš nas je jako drmalo...'

Čekanje prvoga koraka

Dakle, jedan pregled, koji bi trebao biti prvi korak prema obnovi kuće, obitelj čeka petu godinu. Repotočnik je ljutit zbog toga, a također kaže da dvije kuće nisu cjelina. One su zasebno etažirane, što dokazuju i zemljišne knjige.

- Pored nas su živjeli rođaci koji su kuću nedavno prodali. Mladi bračni par koji se uselio sad bez problema uređuje kuću. U današnje vrijeme, kad je tehnologija toliko napredovala da se gradi Pelješki most, država ne može pet godina riješiti problem jednog zida - govori Matija očajno.

On, bolesna majka i baka od 95 godina već petu godinu su podstanari. Država im plaća najam stana u Španskom. Nisu imućna obitelj da bi mogli sami pokrenuti obnovu. Jednostavno za to nemaju novca.

- Mama se razboljela i liječnici kažu da je to od stresa. Ona i tata sagradili su tu kući i brine hoće li se, i kad, vratiti. Baka sve češće govori da ona neće dočekati da ikad više uđe u kuću i da će svoj kraj dočekati u podstanarstvu - govori nam Matija.

Posebno ga ljuti što nisu dobili nikakve odgovore. Pokušavao je dogovoriti i sastanak u ministarstvu, ali ga nitko nije htio primiti. Svi mailovi koje je poslao samo su “proslijeđeni nadležnima”. Tek je usmeno još davno dobio informaciju da je problematično to što kuća ima zajednički zid. Mislio je da će nakon toga sve biti riješeno, ali nije. Matija nije mogao vjerovati kad smo mu citirali odgovor prema kojem će ministarstvo tek sad angažirati stručnjaka koji bi tek trebao procijeniti može li se kuća obnoviti i kako.

Zastoj u obnovi

- Nakon gotovo pet godina znamo jedino što će uraditi. Da nam kažu da će barem biti gotovo 2030., ali da znamo da ćemo se vratiti svojoj kući. Pisao sam i pučkoj pravobraniteljici, ona je također pisala ministarstvu, ali ni njoj nisu poslali odgovor. Ministru bih poručio da sluša ljude i njihove probleme, a ne da ih ignorira. Za to su birani - očajan je Matija.

ZBOG KVARA SE SMRZAVAJU Očaj ljudi na Baniji koji čekaju obnovu: 'U Glini je -4 °C, a ni tople vode ni grijanja nemamo'

Vlada redovito objavljuje podatke o tome koliko je objekata krenulo u obnovu. Nakon početnog zastoja koji je trajao čak dvije godine i u kojem su donosili pa mijenjali zakone, napokon je počela intenzivnija obnova. Ali iz posljednjih podataka uopće se ne može iščitati koliko je još opravdanih zahtjeva za obnovom na čekanju. Koliko još ljudi prolazi isto što i ova obitelj.

Nažalost, nisu jedini

Prije četiri mjeseca objavili smo da je tad još više od 2000 zahtjeva za povrat novca za hitne popravke bilo na čekanju. Ovaj mjesec, Vlada je objavila da je dosad u obnovu uloženo gotovo 3,5 milijardi eura. U Zagrebu, okolici i na Banovini završila je obnova 12.879 objekata. Početkom veljače trajala je obnova 1956 lokacija, od čega se 1757 odnosilo na privatne zgrade i kuće, dok se 199 odnosilo na zgrade javne namjene i infrastrukture.