Iran povremeno prijeti zatvaranjem tjesnaca još od osamdesetih godina, no prekid pomorskog prometa od kraja veljače, kada su SAD i Izrael pokrenuli zračne napade na Iran, predstavlja najozbiljniju eskalaciju u desetljećima
SVJETSKA USKA GRLA
Pet uskih morskih prolaza o kojima ovisi svjetska trgovina
Čitanje članka:
4
min
Sukob u Iranu, koji je eskalirao krajem veljače,. teško je pogodio svjetska tržišta energije i sirovina. Iran je praktički zatvorio Hormuški tjesnac, ključnu rutu za transport nafte, napadima na komercijalne brodove. Ova kriza, o kojoj izvještava i BBC, razotkrila je širi problem: globalna trgovina ovisi o iznenađujuće malom broju uskih morskih prolaza, koji se često nazivaju "uska grla". Američki predsjednik Donald Trump izvršio je pritisak na europske saveznike da pomognu osigurati tjesnac, a Iran je obećao da će prolaz ostati zatvoren. Prekid prometa u Perzijskom zaljevu doveo je do skoka cijena nafte Brent s oko 70 na čak 126 dolara po barelu početkom ožujka. U nastavku donosimo pregled najvažnijih uskih grla za svjetsku trgovinu i njihove slabosti.
Pokretanje videa...
01:24
1. Hormuški tjesnac
Hormuz je najvažnija strateška energetska ruta i najveće usko grlo na svijetu. Povezuje Perzijski zaljev s Arapskim morem te kroz njega prolazi oko 39 posto svjetske pomorske trgovine sirovom naftom i 19 posto prirodnog plina. Za razliku od većine trgovačkih putova, ne postoji održiva alternativa za zemlje Zaljeva da izvoze svoju energiju bez prolaska kroz Hormuz.
Najozbiljnija eskalacija u desetljećima
Iran povremeno prijeti zatvaranjem tjesnaca još od osamdesetih godina, no prekid pomorskog prometa od kraja veljače, kada su SAD i Izrael pokrenuli zračne napade na Iran, predstavlja najozbiljniju eskalaciju u desetljećima. Od početka sukoba zabilježen je najmanje 21 napad na trgovačke brodove.
Posljedice trenutnog prekida prometa u Zaljevu nadilaze energetiku. Kroz regiju godišnje prođe više od 26 milijuna kontejnera, a tuda prolazi i velik izvoz gnojiva. Produženi prekid stoga će imati izravan utjecaj na globalne troškove proizvodnje hrane.
2. Sueski kanal
Sueski kanal povezuje Crveno more sa Sredozemljem, skraćujući vrijeme putovanja između Azije i Europe za najmanje deset dana. Kroz ovaj prolaz odvija se deset posto globalne pomorske trgovine, uključujući 22 posto kontejnerskog prijevoza, 20 posto isporuka automobila i deset posto sirove nafte.
Kanalom upravlja Egipat i nije izravno ugrožen, ali nije imun na nesreće, što je pokazalo nasukavanje kontejnerskog broda Ever Given 2021. godine. Brod je blokirao kanal šest dana, zaustavivši trgovinu vrijednu oko deset milijardi dolara. Najveća ranjivost ovog uskog grla je tjesnac Bab el-Mandeb na južnom kraju Crvenog mora. Napadi hutista iz Jemena na trgovačke brodove između 2023. i 2025. prisilili su mnoge kompanije da preusmjere rute oko južne Afrike. Zbog toga je promet kroz Sueski kanal pao s više od 26 tisuća plovila u 2023. na oko 13 tisuća u 2024. godini.
3. Panamski kanal
Povezujući Tihi i Atlantski ocean, Panamski kanal čini oko 2,5 posto svjetske pomorske trgovine. Iako je udio skroman, koncentriran je na terete visoke vrijednosti poput kontejnera, automobila i žitarica. Kroz kanal prolazi oko 40 posto cjelokupnog američkog kontejnerskog tereta, vrijednog 270 milijardi dolara godišnje.
Njegova ranjivost proizlazi iz klime i geopolitike. Tijekom 2023. i 2024. godine teške suše drastično su smanjile razinu vode u slatkovodnim rezervoarima kanala, što je dovelo do ograničenja broja i veličine brodova. Međutim, nakon završetka suše, kanal sada radi punim kapacitetom kako bi primio velik priljev LNG tankera koji su preusmjereni s Bliskog istoka zbog krize u Hormuzu. Dodatnu nesigurnost unijela je i prijetnja predsjednika Trumpa iz 2025. da će preuzeti kontrolu nad kanalom zbog zabrinutosti oko upravljanja nekim njegovim lukama od strane tvrtke Hutchison sa sjedištem u Hong Kongu.
4. Malački tjesnac
Malački tjesnac je najprometnija pomorska ruta na svijetu. Kroz njega prolazi 24 posto cjelokupne globalne pomorske trgovine, uključujući 45 posto sirove nafte koja se prevozi morem i 26 posto automobila. Tjesnac je također dom Singapuru, drugoj najprometnijoj kontejnerskoj luci na svijetu.
Ovo je glavni ulaz za uvoz energije u Kinu, Japan i Južnu Koreju. Gotovo 80 posto kineskog uvoza nafte prolazi ovuda, ovisnost koju Peking naziva "malačkom dilemom". Zbog straha od piratstva i pojačanih geopolitičkih napetosti između SAD-a i Kine, Peking je podigao sigurnosno upozorenje za kineske brodove u tjesnacu na najvišu razinu. Tjesnac je također izložen prirodnim katastrofama, uključujući tsunamije i vulkansku aktivnost.
5. Turski tjesnaci
Turski tjesnaci Bospor i Dardaneli jedini su pomorski put između Crnog mora i Sredozemlja. Oni čine tri posto svjetske pomorske trgovine. Iako se taj udio čini malim, on uključuje oko 20 posto globalnog izvoza pšenice iz Ukrajine, Rusije i Rumunjske.
Svega 700 metara širine na najužoj točki, koja prolazi kroz središte Istanbula, plovidba je složena, a manje kolizije su česte. Prema Konvenciji iz Montreuxa, Turska kontrolira vojni pristup tjesnacima, ovlast koju Ankara koristi od ruske invazije na Ukrajinu 2022. kako bi ograničila kretanje ratnih brodova, dok je komercijalni promet ostao otvoren.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
