Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
1 komentara

Plastična ambalaža: „Skupa“ cijena jeftine plastike

Kao i u dosadašnjim člancima vezanim uz veliku eko akciju, nastavljamo progovarati o temama koje se tiču svih nas. Ovog puta to govorimo o plastičnoj ambalaži

Zeljko Mrsic/PIXSELL
Foto: Zeljko Mrsic/PIXSELL
1 komentara

Gledajući generalno – svi smo krivi u ovom slučaju. Čast rijetkim iznimkama koje zaista sa sobom uvijek imaju spremne platnene vrećice (iako i uzgoj i proizvodnja pamučnih proizvoda uzima svoj veliki danak, kao što smo napomenuli u ranije objavljenom tekstu), većina kupuje plastične vrećice prilikom odlaska u kupovinu. Nažalost, ona najčešće završavaju u prirodi.

Alarmantno zvuči kako je u zadnjih nekoliko godina svjetska potrošnja plastičnih vrećica dosegnula razinu između 500 i 1000 milijardi komada prodanih godišnje, prema podacima kojima barata Zavod za zaštitu okoliša SAD-a. Također, najveći broj vrećica se baca zbog jednostavne činjenice – jeftinije je proizvesti novu vrećicu nego reciklirati staru. Zvuči suludo? To je tek početak.

Nažalost u svemu tome najlošiju računicu ima – priroda. Svake godine milijuni životinja umiru kao posljedica konzumiranja ili zapetljavanja u plastiku. Naime, životinje u neznanju ljudski otpad zamjenjuju za hranu te ugibaju. No trovanje plastikom tu ne staje. Opasnosti su neprocjenjive i za ljude, posebno za buduća pokoljenja - plastične vrećice na svjetlosti se postupno razgrađuju u manje, otrovnije petropolimere koji lagano truju tlo i vodu, dok mikroskopske otrovne čestice ulaze u hranidbeni lanac.

Usprkos svemu tome svijet se tvrdoglavo drži pravila koje nameće tržište i važeće ekonomske norme. Naime,  manje od 1 posto plastičnih vrećica se reciklira i to zbog visokih troškova - skuplje je plastičnu vrećicu reciklirati nego li napraviti novu. Jared Blumenfeld, direktor ureda za okoliš San Francisca, prvoga grada u SAD-u koji je zabranio plastične vrećice, iznio je podatak kako prerada jedne tone plastičnih vrećica (preračunato) stoji 20 tisuća kuna, a dobivena sirovina tek 160 kuna. 

Prednosti i alternative

Kao što je moguće zaključiti iz primjera diljem svijeta jedna od prednosti zabrane ili prestanka korištenja plastičnih vrećica je i ušteda resursa. Konkretno nakon što je Kina zabranila korištenje plastičnih vrećica u prodavaonicama procjena je kako će tako uštedjeti čak 37 milijuna barela nafte jer sirovina od kojih se vrećice proizvode dolaze upravo od – nafte. Neke od zemalja koje su već zabranile korištenje plastičnih vrećica su Južna Afrika, Tajvan, Bangladeš, Butan, Ruanda i Zanzibar, gdje su uvedene čak i novčane kazne za uporabu neekoloških vrećica. 

Irska je 2002. godine, prva u Europi, uvela porez na plastične vrećice, pa im je do danas potrošnja pala za 90 posto. Zabranom distribucije plastičnih vrećica, ističu udruge za zaštitu životinja, smanjio bi se problem proizvodnje i nagomilavanja takvog otpada u prirodi, spasili milijuni životinja koji umiru od gutanja vrećica ili zapetljavanja u njih, te sačuvala velika količina sirovina koja se koristi pri njihovoj proizvodnji, ponajprije nafta i voda. 

Izračunali su da se korištenjem platnene vrećice tjedno može uštedjeti šest plastičnih, mjesečno 24, 288 godišnje, a 22.176 za prosječnog ljudskog vijeka. 

“Kada bi samo svaki peti građanin Hrvatske prestao koristiti plastične vrećice, sljedeća bi generacija u prirodi zatekla 199,588.400.000 vrećica manje”, poručuju Prijatelji životinja. 

Uništena mora

Više o onečišćenju plastičnom ambalažom pogledajte u priloženom videu koji se odnosi na onečišćenje u Tihom oceanu. No ni Jadran nije pošteđen ovog  vida onečišćenja. Razni stručnjaci već više godina upozoravaju kako je flora i fauna Jadranskog mora ozbiljno ugrožena bacanjem različitog otpada, upravo pvc vrećica, ali i odjeće, papira, stakla, gume i metala. Na odgovornost pozivaju činjenicama kako je za razgradnju u moru potrebno : 

  • najlonu: više od 30 godina
  • plastici: više od 100 godina
  • metalu: više od 100 godina
  • staklu: neodređeno vrijeme 
  • gumi: neodređeno vrijeme 
  • papiru: 3 do 6 mjeseci
  • odjeći: 6 do 12 mjeseci
  • filtru od cigareta: 5 godina
  • lakiranom drvetu: 13 godina

Što mislite na ovoj temi? Ostavite svoj komentar na našem Facebook profilu!

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message