Plenković je svoj istup na samitu iskoristio kako bi upoznao svoje kolege s napadima iz Srbije. “To je neprimjereno napadanje Hrvatske koje sam snažno odbacio”, rekao je
PREMIJER U PRAGU
Plenković o optužbama iz Srbije: 'Ispada da smo sami smislili nešto da im napakostimo'
Hrvatski premijer Andrej Plenković iskoristio je u petak na neformalnom samitu EU-a u Pragu prigodu da govori o pristupanju šengenskom prostoru, postizbornoj situaciji u Bosni i Hercegovini te o besmislenim napadima iz Srbije koje je snažno odbacio.
Šengen
“Istaknuo sam činjenicu da smo ispunili sve kriterije i spremnost da u sljedećim tjednima pružimo bilo kakvo dodatno objašnenje, ako to nekima od kolega iz država članica treba, kako bi odluka o našem ulasku u šengenski prostor bila donesena”, rekao je Plenković.
Konačnu odluku o ulasku u šengenski prostor donose države članice koje ga čine. U postupku donošenja konačne odluke sudjeluje i Europski parlament donošenjem mišljenja o tom pitanju koje za Vijeće EU-a nije obvezujuće.
S tim vezi u Hrvatsku je u petak doputovao izvjestitelj Europskog parlamenta za to pitanje, portugalski zastupnik Paulo Rangel, s kojim će se Plenković sastati u subotu.
Rangel će u ponedjeljak na nadležnom Odboru za građanske slobode predstaviti nacrt mišljenja, o kojem će u sljedećih nekoliko tjedana glasati najprije taj odbor, a potom i cijeli Europski parlament na plenarnoj sjednici.
Bosna i Hercegovina
Što se tiče Bosne i Hercegovine, Plenković je rekao da je izrazio zadovoljstvo odlukom visokog predstavnika Christiana Schmidta o promjeni ustava i određenih izbornih pravila u Federaciji BiH, što osigurava stabilnost u postizbornom razdoblju.
“Međutim, isto tako želimo da ta njegova intervencija bude prvi korak u daljnjim razgovorima o izbornoj reformi koja će osigurati stvarnu ravnopravnost Hrvata u BiH”, rekao je Plenković.
Dodao je kako činjenica da su Bošnjaci po četvrti put izabrali hrvatskog člana predsjedništva BiH, što je suprotno slovu i duhu Daytonskog sporazuma, ne pridonosi izgradnji povjerenja između dva naroda.
Optužbe iz Srbije
Plenković je svoj istup na samitu iskoristio kako bi upoznao svoje kolege s napadima iz Srbije.
“To je neprimjereno napadanje Hrvatske koje sam snažno odbacio”, rekao je.
Poručio je da paket sankcija prema Rusiji nije donijela Hrvatska, nego svih 27 država članica Europske unije zajedno, naglasivši da Srbija preko Jadranskog naftovoda na Krku može uvesti bilo koju naftu osim ruske. Potvrdio je i kako je jučer razgovarao s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, kazavši kako mu je objasnio da ovakav model upravljanja INA-om ne može i neće opstati.
Odgovarajući na pitanje novinara, Plenković je istaknuo da je odmah jučer reagirao na izjave srbijanskog predsjednika, premijerke i ministra Vulina, ocijenivši komentare u srbijanskim medijima gnjusnima.
"Stavimo stvari na stol onakve kakve jesu", rekao je, podsjetivši da paket sankcija prema Rusiji nije donijela Hrvatska, nego svih 27 država članica Europske unije zajedno.
Premijer je kazao da Srbija ni na koji način nije dokazala da ima bilo kakvu vrstu energetske ugroze i da uvoz ruske nafte u Srbiju predstavlja zadnju slamku spasa za rad rafinerije u Pančevu te da bi građani Srbije imali benzin, dizel itd. Tu, naglasio je, nema nijednog podatka i niti jednog argumenta.
Rekao je da ova odluka nije odgođena nego stupa na snagu za sve u prosincu.
"Nije jučer došao Vučić i izborio se za odgodu. Nije se o tome odlučivalo ovdje, nego u Bruxellesu na razni corepera. Ona će stupiti na snagu, takva kakva je, na vrijeme", pojasnio je Plenković.
Srbija, naglasio je, može preko Jadranskog naftovoda na Krku, uvesti koju god hoće naftu, osim ruske, na čiji je uvoz Europska unija odlučila primijeniti sankcijski režim.
"Ako Srbija može nabaviti bilo koju naftu koja nije ruska i prerađivati je u pančevskoj rafineriji, u čemu je onda problem. Janaf je tu, Hrvatska je tu, solidarnost je tu", poručio je premijer.
Upitao je i koju je to sankciju, od osam paketa Europske unije, Srbija primijenila na Rusiju.
"Ispada da je Hrvatska nešto sama smislila da napakosti Srbiji. Radi se o smiješnim, uvredljivim, netočnim i bezobraznim tezama", istaknuo je.
Kad je riječ o izuzetcima, Plenković je naglasio da se moraju dokazati izvanredne okolnosti.
"Ako npr. Pančevska rafinerija ne može prerađivati nijednu naftu osim ruske onda bi im valjda Europska unija dala", dodao je.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, koji je u četvrtak sudjelovao na prvom sastanku na vrhu Europske političke zajednice, svoje je obraćanje javnosti sveo isključivo na napade na Hrvatsku u čemu su ga zdušno pratili srbijanski mediji.
Optužuju Hrvatsku da je ona spriječila izuzeće za Srbiju kako bi i dalje mogla uvoziti rusku naftu preko Hrvatske, iako je odluka o sakcijama donesena konsenzusom svih država članica EU-a.
Europska unija je još u sedmom paketu sankcija uvela embargo na rusku naftu koja se doprema tankerima.
Tome se protivila Mađarska, koja je tražila i dobila izuzeće u slučaju da dođe problema s dotokom nafte preko naftovoda Družba kako bi i dalje preko Hrvatske mogla uvoziti rusku naftu.
Sada, u osmom paketu, Europska unija uvela je ograničenje cijena za rusku naftu za treće zemlje, što pogađa države članice s jakom brodarskom industrijom jer bi njihovi tankeri mogli ostati bez posla.
Pritom je Komisija predložila da se za zapadni Balkan, a što se u praksi odnosi samo na Srbiju, osigura izuzeće kako bi i dalje mogli preko Hrvatske, odnosno preko Janafa uvoze rusku naftu po povoljnim cijenama.
Više država članica, neke baltičke zemlje, Poljska i Hrvatska su imale prigovor na to jer ne postoji nikakva energetska ugroza ako bi Srbija ostala bez ruskog nafte jer je može nabavljati iz drugih izvora, kao što to i inače čini i jer rafinerija u Pančevu može prerađivati više vrsta nafte, a ne samo rusku.
To su prihvatile sve članice.
Što se tiče energetske krize, Plenković je rekao da je ključno pronaći zajedničko rješenje za snižavanje cijene plina.
Tako bi se olakšalo državama članicama da interveniraju i spriječila fragmentacija jer nemaju sve države članice jednaki fiskalni kapacitet da subvencijama olakšaju život svojim građanima i gospodarstvu.
Plenković je sastanak, koji je održan prvi put, ocijenio dobrim, najavivši da će idući biti u Moldaviji.
- Ovi sastanci, svakih šest mjeseci, omogućit će i nama unutar Europske unije, ali i onima koji imaju odnose s Unijom ili imaju aspiracije prema članstvu, bolje i redovitije razmjene stajališta i u konačnici bolje razumijevanje onoga što radimo, do kojih vrijednosti držimo, koje pozicije zastupamo, kakvi smo u međunarodnim odnosima, što su načela kojih se pridržavamo, a što su obrasci ponašanja koje ne prihvaćamo i koje osuđujemo - kazao je, dodavši da je ruska agresija na Ukrajinu zoran primjer
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
