Hrvatska vlada će podržavati subvencioniranje i intervencije u cijene energije koliko god bude trebalo, izjavio je u četvrtak premijer Andrej Plenković u Versaillesu prije samita Europske unije
SAMIT EU-A
Plenković tvrdi: Subvencije energije dok god bude trebalo
Na samitu su ruska agresija na Ukrajinu i njezine posljedice postale dominante teme.
"Jučer (u srijedu) vlada je donijela paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata, ukupno vrijedan gotovo pet milijardi kuna i mi ćemo podržavati taj proces subvencioniranja i intervencije koliko god bude trebalo", rekao je premijer po dolasku na neformalni samit EU-a.
Na samitu na kojem će se razgovarati o ruskoj agresiji na Ukrajinu i njezinim posljedicama po Europu, među kojima je nesigurnost opskrbe energijom i visoke cijene energenata premijer je upozorio na "globalne okolnosti koje su zaista izvanredne".
I zato "mislim da taj napor mora biti malo širi kako bi se umirio pritisak na građane”, izjavio je Plenković.
Plenković je rekao da će se na samitu razgovarati ne samo o diversifikaciji opskrbe energentima, nego da će se ući i u temu cijene energenata, koje su vrtoglavo rasle u odnosu na prošlogodišnje, od 500 do 700 posto.
Rekao je da se o limitiranju cijena energenata razgovaralo i na sastanku čelnika Europske pučke stranke, koji je prethodio samitu EU-a.
“Rat u Ukrajini ima ogromni učinak na rast cijena energije i jedna od tema bila je da se zajednički poduzmu napori kako bismo te cijene limitirali jer ako se ovako nastavi, dugoročno ćemo svi imati probleme”, rekao je Plenković.
Čelnici država članica EU-a okupili su se u četvrtak u Versaillesu na kojem će razgovarati o ruskoj agresiji na Ukrajinu i njezinim posljedicama po Europu.
“Ruska agresija predstavlja tektonsku promjenu u europskoj povijesti”, kaže se u nacrtu versajske deklaracije koju bi čelnici trebali usvojiti na sastanku.
Prvotna zamisao francuskog predsjedništva bila je da se ovaj neformalni samit posveti europskom modelu rasta i investicija do 2030. godine, ali ruska invazija na Ukrajinu, ukrajinski zahtjev za članstvo i sigurnosna situacija u Europi promijenili su taj plan.
Osuda nada na Ukrajinu
Na samitu će se razgovarati o tome kako EU može preuzeti svoju odgovornost u ovoj novoj stvarnosti, kako zaštiti građane, vrijednosti, demokraciju i europski model.
Čelnici će razgovarati o jačanju obrambenih sposobnosti EU-a, smanjenju energetske ovisnosti i o izgradnji jačih gospodarskih temelja.
“Suočeni s rastućom nestabilnošću, strateškim natjecanjem i sigurnosnim prijetnjama, odlučili smo preuzeti više odgovornosti za našu sigurnost i poduzeti daljnje odlučne korake prema izgradnji europske suverenosti, smanjenju naše ovisnosti i osmišljavanju novog modela rasta i investicija za 2030. godinu”, kaže se u nacrtu izjave.
U zasebnoj izjavi o ruskoj agresiji na Ukrajinu, čelnici će osuditi oštro osuditi ničim izazvan i neopravdan napad, istaknuti da Rusija snosi punu odgovornost za njega, za neselektivno gađanje civila i neizrecive patnje ukrajinskog stanovništva.
Prema nacrtu te izjave, čelnici EU-a traže od Rusije da zajamči sigurnost nuklearnih postrojenja u Ukrajini u suradnju s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju.
Također se traži da Rusija odmah prekine vojno djelovanje i povuče sve svoje snage i vojnu oprema s cijelom teritorija Ukrajine, odmah i bezuvjetno.
U nacrtu izjave odaje se počast Ukrajincima za njihovu hrabrost u obrani zemlje, slobode i demokracije i jamči im se podrška.
“Nećemo ih ostaviti same. Europska unija i njezine države članice nastavit će pružati koordiniranu političku, financijsku, materijalnu i humanitarnu potporu”, kaže se u nacrtu izjave o ruskoj agresiji.
Također ističu odlučnost da pojačaju pritisak na Rusiju i Bjelorusiji, da osiguraju da se usvojene sankcije u potpuno primjenjuju, a po potrebi i brzo usvoje nove sankcije.
Zahtjev Ukrajine za članstvom u EU
Što se tiče ukrajinskog zahtjeva za članstvo u EU-u, odgovor čelnika je, prema nacrtu, izjave prilično neodređen.
“Vijeće je pozvalo Komisiju da izradi mišljenje o tom zahtjevu. Dok čekamo na to, mi ćemo bez odlaganja jačati naše veze i produbljivati naše partnerstvo”, kaže se u nacrtu izjave.
Dio država članica podržava ukrajinski zahtjev za brzim primanjem u EU, ali to stajalište nema većinsku potporu. Izvori u EU spominju da je moguće da će se Ukrajini ponuditi tješnja integracija u jedinstveno europsko tržište, povezivanje u tržište energije i mogućnost pojačanog partnerstva, budući da je postupak proširenje dugotrajan proces.
“Pozicija Hrvatske je, a to sam jučer rekao ukrajinskom premijeru Denisu Šmihalu, da ih maksimalno podržimo kako bi taj proces bio što brži, a ujedno da damo političku težinu posebnim odnosima s Ukrajinom u ovim okolnostima, što može značiti intenziviranje političkog dijaloga o sigurnosnim i humanitarnim temama, što je njima najbitnije i što bi im pomoglo u ovoj teškoj situaciji u kojoj su žrtve agresije”, rekao je Plenković.
Na pitanje podupire li Nizozemska ulazak Ukrajine u EU, jedna od zemalja koja je i inače jako rezervirana prema proširenju, premijer Mark Rutte rekao da je “nesumnjivo da EU stoji rame uz rame s Ukrajinom, ali da nema brzog pristupanja, da to ne postoji”.
“Sve zemlje u zapadnom dijelu Europe s kojima razgovaram kažu da ne bismo trebali imati ubrzani postupak pristupanja”, kaže Rutte.
Ovisnost o ruskim fosilnim gorivima
Europska unija uvozi 90 posto svojih potreba za plinom, od toga iz Rusije oko 45 posto. Rusija je i glavni dobavljač sirove nafte, 27 posto europskog uvoza je iz Rusije.
Europska komisija je ovaj tjedan predložila obrise plana koji bi mogao za dvije trećine smanjiti ovisnost Europske unije o ruskom plinu već do kraja ove godine, a znatno prije kraja ovoga desetljeća učiniti ju potpuno neovisnom od ruskih fosilnih goriva.
Plan pod nazivom “REPowerEU” predviđa jačanje otpornosti energetskog sustava, diversifikaciju opskrbe plinom većim uvozom od drugih dobavljača i ukapljenim plinom te veću uporabu bioplina i obnovljivog vodika.
Što se tiče smanjenja ovisnosti o ruskoj energiji, među državama članicama zasad nema suglasnosti u kojem roku bi EU trebala postati neovisna. Neke traže da se to okonča do 2030., a dio njih nešto ranije 2027. godine, a neke odmah.
U nacrtu izjave kaže se da se slažu oko postupnog smanjenja ovisnosti o uvozu ruskog plina, ugljena i nafte, ali se ne spominje nikakav datum.
Jačanje obrambenih sposobnosti
Čelnici bi se trebali složiti da će znatno povećati troškove za obranu, investirati u strateške kapacitete koji nedostaju, sudjelovati u zajedničkim projektima i zajedničkim javnim nabavama u području obrambenih sposobnosti, pojačati sposobnosti za sudjelovanje u misijama i operacijama, poticati sinergiju između civilnih, obrambenih i svemirskih istraživanja i inovacija, investirati u nove tehnologije i inovacije u obrambeno-sigurnosnom sektoru te poduzeti mjere za jačanje i razvoj obrambene industrije.
Plenković je rekao da Hrvatska ove godine ima najveći obrambeni proračun, možda i veći nego 90- tih godina, 7,2 milijarde kuna, da je donesena odluka o kupnji borbenih zrakoplova i oklopnih vozila Bradley.
“Investiramo u sve rodove Hrvatske vojske i s obzirom na tektonsku promjenu sigurnosne arhitekture, izgledno je da ćemo svi skupa izdvajati više i vjerojatno brže”, rekao je Plenković.
Na pitanje razmišlja li se o uvođenju obveznog vojnog roka, Plenković je rekao da se o tome još nije raspravljalo.
“Ono što je važno jest da nakon 24. veljače (početak ruske agresije na Ukrajinu) više ništa nije isto kao što je bilo. Poništeni su i razrušeni svi temeljni postulati međunarodnog poretka i prava. Vidjet ćemo, ta tema još nije bila raspravljana na bilo kojem formalnom tijelu institucija, niti vlade niti države”, rekao je Plenković.
Jačanje gospodarskih temelja
Čelnici će se u versajskoj deklaraciji obvezati da će raditi na jačanju gospodarske baze, kako bi gospodarstvo postalo otpornije, konkurentnije i spremno za zelenu i digitalnu tranziciju, a da pritom nitko ne bude zapostavljen.
U tom smislu, ističu da će kroz strateška partnerstva osigurati kritične sirovine, diversificirati dobavne lance za poluvodiče i razvijati kapacitete za proizvodnju čipova s ciljem da do 2030. godine dosegne udio od 20 posto u svjetskoj proizvodnji čipova.
U području zdravlja, države članice trebale bi se fokusirati na potporu inovacijama i održivu razinu proizvodnje priuštivih lijekova, financiranje istraživanja i razvoja, izgradnju kapaciteta za proizvodnju kritičnih proizvoda za odgovor na zdravstvene krize te jačanje ulaganja u biomedicinu kako bi Europa postala svjetski predvodnik u tom području.
Što se digitalizacije tiče, čelnici će najaviti veća ulaganja u digitalne tehnologije, umjetnu inteligenciju i oblak te razvoj 5G u Europi i šire.
PRATITE RAZVOJ DOGAĐAJA UŽIVO:
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
