Širenje sukoba na više frontova bio je i način da se rastereti pritisak na sam Iran. Umjesto koncentriranog rata s Izraelom, Iran je nastojao stvoriti kompleksno regionalno okruženje u kojem protivnici moraju rasporediti resurse na više strana
RAT NA BLISKOM ISTOKU
Pogledajte koje države su najviše 'dobile po nosu' od Irana. Dubai na velikom udaru
Čitanje članka:
2
min
Iran je na UAE ispalio više od 2800 raketa i dronova, od kojih je 90 posto bilo usmjereno na civilnu infrastrukturu, objavilo je američko veleposlanstvo u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Pokretanje videa...
01:03
Za razliku od 12-dnevnog rata kada je fokalna meta iranskih raketa bio Izrael, u ovom ratu Iran je promijenio doktrinu i pokušao uvući cijeli Bliski istok u rat, pogotovo zemlje s američkim bazama i važnom energetskom infrastrukturom.
Nakon početnih američko-izraelskih udara, Iran je odgovorio regionalno, a ne isključivo prema Izraelu. Ključni problem za Teheran bio je operativne prirode: izraelska protuzračna obrana ostaje među najsnažnijima u regiji, a udaljenost i logistika otežavaju izvođenje masovnih i učinkovitih napada.
Pokretanje videa...
01:05
Nasuprot tome, zaljevske zemlje nude niz ranjivijih i dostupnijih ciljeva, od energetske infrastrukture do luka i transportnih čvorišta, gdje su udari imali vidljiviji i brži učinak.
Važno je i to da napadi na Zaljev često nisu bili usmjereni primarno protiv tih država, nego protiv Sjedinjenih Američkih Država i njihovih interesa. Američke vojne baze, logistički kapaciteti i energetska infrastruktura povezani sa Zapadom u velikoj se mjeri nalaze upravo u tom prostoru. Time su napadi na zaljevske zemlje zapravo funkcionirali kao posredni udari na SAD i njihove saveznike.
Istodobno, Iran je svjesno ciljao globalnu ekonomsku osjetljivost tog područja. Perzijski zaljev jedno je od ključnih središta svjetske opskrbe naftom, pa napadi na tankere, rafinerije i luke imaju neposredan učinak na cijene energije i stabilnost tržišta. Takva strategija omogućuje Iranu da relativno ograničenim vojnim sredstvima proizvede globalni politički i ekonomski pritisak.
Napadi su imali i jasnu poruku regionalnim državama: svaka zemlja koja omogući korištenje svog teritorija za operacije protiv Irana može postati meta. Time je Teheran pokušao odvratiti Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate, Katar i druge od dubljeg uključivanja u sukob, odnosno razdvojiti američke i izraelske saveznike.
Širenje sukoba na više frontova bio je i način da se rastereti pritisak na sam Iran. Umjesto koncentriranog rata s Izraelom, Iran je nastojao stvoriti kompleksno regionalno okruženje u kojem protivnici moraju rasporediti resurse na više strana, što otežava koordinirani odgovor i povećava prostor za političke pregovore.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
