Pogledajte koliko pedijatara fali u Hrvatskoj! Doktori zgroženi: 'Pa u pitanju su životi djece!'

Prema Atlasu hrvatskog liječništva (posljednje ažuriranje je od 31. kolovoza) Hrvatske liječničke komore (HLK), čak 43 ambulante u Hrvatskoj nemaju stalnog pedijatra, pa bebe i djeca ovise o tome hoće li im netko doći na zamjenu i pregledati ih. Najgore je u Zagrebu gdje trenutno 11 ambulanti nema pedijatra, te u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje devet pedijatrijskih ambulanti nema nositelja tima.

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti zaposleno je 239 liječnika u pedijatriji, a nedostaje ih 109. Pritom su 74 pedijatra starija od 60 godina.

ISTRAŽILI SMO Liječnika ni za lijek. Najviše fali obiteljskih doktora, a dvije su županije u najvećem problemu

Zabrinjavajuće stanje u hrvatskoj pedijatriji odnosno vrlo ozbiljan manjak pedijatara i potreba za provođenjem hitnih mjera kako bi se osigurala dostupna i kvalitetna zdravstvena skrb za svako dijete u Hrvatskoj, goruće su teme 16. Kongresa Hrvatskog pedijatrijskog društva Hrvatskog liječničkog zbora koji će se održati ovaj tjedan (9.-12. listopada) u Šibeniku. 

Pedijatara nedostaje i u pojedinim županijskim bolnicama kao npr. Gospiću, Puli i Zadru, no najalarmantnija je situacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti gdje se manjak pedijatara u 18 godina više nego udvostručio, s 12 % u 2007. na 31 % u 2025.

- Svjesni smo problema i ukazujemo na njega godinama. Ovakav manjak pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti narušava njezine osnovne postulate: dostupnost, kontinuiranost, sveobuhvatnost i cjelovitost. Posljedice su višestruke. Neka djeca ostaju bez svog primarnog liječnika pedijatra, nema liječnika koji kontinuirano prati dijete jer su česte zamjene, pedijatri  postaju i fizički sve udaljeniji od mjesta gdje djeca žive. Također se ne provode mjere unapređenja zdravlja i prevencije bolesti što ima dalekosežne posljedice. Postoji i rizik od odgođenog postavljanja dijagnoza i liječenja. Ova situacija opterećuje bolničke hitne službe koje preuzimaju ulogu primarnih pedijatara. U konačnici imamo skuplju zdravstvenu zaštitu s lošijim ishodima. Ako se hitno ne poduzmu mjere za promjenu ovakvog stanja, posljedice po život i zdravlje djece pa time i cijelo društvo mogle bi biti vrlo ozbiljne - ističe predsjednica Hrvatskog pedijatrijskog društva HLZ-a profesorica Aida Mujkić.

Ove su županije najkritičnije

Šibensko-kninska županija, u kojoj se održava kongres, jedna je od sedam županija u kojima nedostaje više od 40 % pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Kritična situacija je još u Međimurskoj, Varaždinskoj, Sisačko-moslavačkoj, Brodsko-posavskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Ličko-senjskoj županiji. Podaci HLK-a pokazuju tako da sva djeca u Hrvatskoj u praksi nemaju jednak pristup pedijatrijskoj skrbi, dok prosječno u Hrvatskoj na jednog primarnog pedijatra dolazi čak 1398 djece. 

Ne iznenađuje stoga da su problemi pedijatrijske skrbi u Hrvatskoj tema okruglog stola na kojem će drugog dana Kongresa sudjelovati ministrica zdravstva docentica Irena Hrstić, predsjednica Hrvatskog pedijatrijskog društva profesorica Aida Mujkić i doktorica Mirjana Kolarek Karakaš, predsjednica Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju. 
Situacija je ozbiljna i u primarnom zdravstvu i u bolnicama. 

RAVNATELJ DOMA ZDRAVLJA ZA 24SATA Remetinec je ostao na jednoj pedijatrici: 'Kolegica je dala otkaz, nitko novi se nije javio'

- Da je stanje u hrvatskoj pedijatriji alarmantno jasno govore podaci HLK-a da skoro dvije trećine bolničkih pedijatara istodobno pokriva više radilišta i smatra da su izloženi neprimjerenom radnom opterećenju, dok svaki drugi bolnički pedijatar redovito radi u svoje slobodno vrijeme” upozorava izvanredni profesor Joško Markić, predsjednik Organizacijskog odbora 16. Kongresa i predstojnik Klinike za dječje bolesti splitskog KBC-a. Naime, Hrvatska liječnička komora je krajem 2024. provela drugi val longitudinalnog istraživanja "Studija hrvatskog liječništva" koje, uz ove podatke pokazuje npr. da više od 90 % bolničkih pedijatara redovito radi prekovremeno, od čega njih 72 % radi između 20 i 120 prekovremenih sati mjesečno. 

Podsjetimo, prije par dana 24sata otkrila su da je u glavnom gradu naše zemlje nastao problem u jednoj četvrti u kojoj mahom žive mlade obitelji s djecom. Riječ je o Remetincu, a upravo su ondje ostali bez jedne pedijatrice.

Dom zdravlja Centar potvrdio je kako od 30. rujna ostaju bez još jedne pedijatrice nakon što je dr. Nikolina Kranjec raskinula radni odnos s njima, a na natječaj za novog pedijatra u Remetinečkom gaju 14 nije stigla ni jedna prijava.

Iz ravnateljstva su poručili da roditelji djecu s navršenih sedam godina mogu upisati kod liječnika obiteljske medicine, a djeca do 6 godina mogu se upisati kod pedijatra na područjima Grada Zagreba koja nemaju maksimalan broj opredijeljenih osiguranika (1190). Upis je moguće ostvariti izravno u ordinaciji pedijatra, u prostorijama HZZO-a ili putem usluge e-Građani.

Ravnatelj Doma zdravlja: Najveći problem je pedijatrija

Ravnatelj Doma zdravlja Centar, Ino Protrka, za 24sata je potvrdio kako je najveći problem upravo u pedijatriji.

- Imamo dvije ordinacije u Dugavama, dvije u Zapruđu, jednu u Trokutu, četiri u Sigetu i jednu u Remetincu. Prije mjesec dana raspisali smo natječaj za pedijatra u Remetincu, no nitko se nije javio. Najveći problem je upravo pedijatrija. Službeni naziv te djelatnosti je zdravstvena zaštita predškolske djece. Djeca od navršenih sedam godina upisuju se u školsku medicinu. Mi imamo dovoljno ordinacija obiteljske medicine, a sva djeca mogu se upisivati kod njih - istaknuo je Protrka za 24sata.

Dodaje kako je situacija dodatno otežana jer pedijatri, iako im je osnovna djelatnost predškolska djeca do sedme godine, u praksi djecu drže do 18. godine.

- Kad bi se striktno pridržavali propisa i kad bi pedijatri vodili samo djecu do sedam godina, onda bi mjesta za svu djecu do 7 godina bilo dovoljno. Napominjem da specijalisti obiteljske medicine također imaju edukaciju iz pedijatrije i svi smo školovani za rad s djecom do 7 godina. Uostalom, u Europi primarna pedijatrija gotovo ni ne postoji - rekao nam je ravnatelj.

Naglasio je i kako, čak i ako se to zanemari, u Novom Zagrebu ima dovoljno pedijatara.

- I u Remetincu je ostala jedna kolegica. Druga je otišla iz Doma zdravlja, no situacija je i dalje stabilna - zaključio je Protrka.

Riječ je o četvrti u kojoj su upravo obitelji s malom djecom najbrojnije, pa je potreba za pedijatrom itekako velika.

Upravo je i najveći problem s nedostatkom liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.