Pomorska povezanost za kvalitetniji život otoka

Kako ocjenjujete trenutačnu usklađenost trajektnih linija s realnim potrebama otočnog stanovništva izvan turističke sezone i gdje vidite najveće “rupe” u sustavu?

Redovi plovidbe definiraju se kroz sustav koji koordinira regulator, Agencija za obalni linijski pomorski promet, u stalnoj komunikaciji s lokalnim zajednicama, koje jasno artikuliraju potrebe otočnog stanovništva. Taj se proces dodatno usklađuje s gospodarstvenicima i drugim prijevoznicima kako bi se osigurala funkcionalnost sustava tijekom cijele godine. Izazovi se najčešće javljaju u slučajevima specifičnih potreba otočana ili održavanja određenih događanja i manifestacija. Međutim, upravo u takvim situacijama nastojimo biti partner otočnim zajednicama, a ne samo prijevoznik. Upravo zato Jadrolinija s razlogom nosi naziv “Linije života”.

Robert Blažinović, predsjednik Uprave Jadrolinije |

Postoji li plan za uvođenje fleksibilnijih ili “on-demand” linija prema manjim otocima koji su danas prometno izolirani veliki dio godine?

Linije s obvezom javne usluge već su danas definirane upravo prema stvarnim potrebama otočnog stanovništva, uključujući i manje otoke. Upravo zato postoji razlika između državnih linija, za koje se kroz koncesijske ugovore definiraju potrebe svakog otoka i otočnog stanovništva, poput učestalosti reda plovidbe i samog kapaciteta broda, te s druge strane komercijalnih linija. Povezivanje otoka i kopna na državnim linijama zakonska je obveza brodara koji ih održavaju. Važno je naglasiti da veličina ili broj stanovnika nekog otoka nikako ne znači i njegovu prometnu izoliranost ili slabiju povezanost. U operativnom smislu, Jadrolinija već sad u određenoj mjeri funkcionira fleksibilno, odnosno “on demand”, prateći konkretne potrebe na terenu. To se posebno vidi kroz uvođenje dodatnih plovidbi tijekom događanja na otocima ili u razdobljima povećane potražnje, čime se sustav prilagođava stvarnim okolnostima i potrebama putnika.

Koliko je realno očekivati povećanje frekvencije linija bez značajnog rasta cijena karata i tko bi trebao snositi taj trošak?

Na cijene prijevoza danas najviše utječu vanjski faktori poput rasta cijena goriva i inflacije, koji izravno povećavaju operativne troškove. Osim toga, povećanje frekvencije linija neizbježno znači i rast troškova odražavanje same linije, a to posljedično dovodi i do povećanja cijena. Na državnim linijama one su regulirane od Agencije za obalni linijski pomorski promet. Što se tiče komercijalnih linija, ondje cijene formira sam brodar. Jadrolinija u ovom segmentu poslovanja kontinuirano prati geopolitičku situaciju i fluktuacije cijena goriva, a mjere koje ćemo poduzimati prvenstveno će biti vezane uz frekvenciju plovidbe i cijene.

Zadar: Konferencija “Otočko povezivanje i unaprijeđenje života na otocima” | Foto: Sime Zelic/PIXSELL

Kako riješiti problem nepouzdanosti linija tijekom loših vremenskih uvjeta - postoje li infrastrukturna rješenja koja mogu povećati sigurnost i kontinuitet?

Flota Jadrolinije prilagođena je specifičnostima luka na Jadranu. Raznolikost flote jedna je od najvećih prednosti Jadrolinije upravo zato što omogućuje povezivanje i najmanjih te najudaljenijih pristaništa na razvedenoj hrvatskoj obali. Kad je riječ o nepovoljnim vremenskim uvjetima, sigurnost putnika apsolutni je prioritet, zbog čega se plovidbe ponekad moraju odgoditi ili otkazati. Unatoč tome, razina realiziranih putovanja iznimno je visoka i u 2025. godini iznosila je 98,1 posto. Svakako, daljnji razvoj obalnog linijskog pomorskog prometa dugoročno leži u paralelnim ulaganjima - kako u modernizaciju flote, tako i u unapređenje samih luka i pristaništa.

U kojoj mjeri je postojeća lučka infrastruktura na zadarskim otocima usko grlo za modernizaciju prometa i koji su prioriteti za ulaganja?

Na dijelu otoka lučka infrastruktura predstavlja realno ograničenje za daljnji razvoj sustava jer izravno utječe na kapacitet i tip plovila koji se mogu koristiti. U tom kontekstu, projekt trajektne luke Gaženica predstavlja značajan iskorak za zadarsko područje te primjer kako moderna infrastruktura može unaprijediti učinkovitost i kvalitetu usluge.

Može li se promet prema otocima bolje integrirati s kopnenim prijevozom u Zadru kako bi putovanje bilo jedna funkcionalna cjelina?

Integracija pomorskog i kopnenog prijevoza kroz multimodalne sustave i jedinstvene karte jedan je od ključnih smjerova budućeg razvoja. Jadrolinija je već sudjelovala u projektima s takvim ciljem, poput europskog Interreg projekta E-CHAIN, koji je povezivao Hrvatsku i Italiju s ciljem razvoja integriranih intermodalnih i info-mobilnih rješenja za putnički promet. Najznačajniji projekt iz perspektive razmjene podataka danas je Nacionalni prometni sustav (NPS), koji se razvija pod vodstvom Hrvatskih cesta. Glavni izazovi kod ovakvih projekata nisu tehnološke prirode, već prije svega leže u zakonodavnom okviru i potrebi dobre koordinacije između različitih prijevoznika. Posebno je važno pitanje definiranja odgovornosti u slučaju prekida jednog dijela putovanja, a to je ključno za kvalitetno korisničko iskustvo.

Vidite li prostor za uvođenje novih tehnologija poput električnih ili hibridnih trajekata i što trenutačno najviše koči njihovu primjenu?

Prostor za uvođenje zelenih tehnologija u pomorski prijevoz svakako postoji, kao i jasno strateško usmjerenje k tome. Obnova flote jedan je od glavnih prioriteta Jadrolinije, s naglaskom na postupnu zamjenu najstarijih brodova te povećanje pouzdanosti i kvalitete usluge. Taj proces planira se realizirati u suradnji s međunarodnim financijskim institucijama poput Svjetske banke i IFC-a, što bi trebalo omogućiti nabavu novih plovila. Paralelno se provode i vlastiti projekti, poput “Nove Postire”, električnog putničkog broda namijenjenog plovidbi prema Elafitskim otocima. Fokus razvoja je na smanjenju emisija i negativnog utjecaja na okoliš, uz postupni prijelaz na čišće izvore energije i alternativna goriva. Izazov svakako predstavlja lučka infrastruktura, posebno kad je riječ o punionicama i energetskim kapacitetima. Zbog toga energetska tranzicija bijele flote mora biti strateški cilj više dionika, a ne samo pothvat Jadrolinije. Snažna institucionalna podrška i paralelna ulaganja u razvoj lučke infrastrukture ključni su za zelenu tranziciju pomorskog prijevoza u Hrvatskoj.

Foto: Pexels

Uvodite li neke nove linije za sezonu?

Za ovu sezonu uvodimo nekoliko novih linija s ciljem jačanja dostupnosti i dodatnog povezivanja obale i otoka. Posebno se ističe nova međunarodna brzobrodska linija Zadar - Ancona, kojom dodatno jačamo povezanost srednjeg Jadrana s Italijom. Riječ je o novom tipu međunarodne linije, za koju vjerujemo da odgovara navikama modernih putnika jer nudi više polazaka tjedno i kraće vrijeme putovanja. Uz to, tijekom visoke sezone uvode se i komercijalne brzobrodske linije Zadar - Silba - Mali Lošinj te Split - Hvar - Bol - Vis. Ove linije usmjerene su na bolju dostupnost otoka, ali i na poticanje mobilnosti između otočnih destinacija, za što postoji velik interes.

Koliko sezonalnost turizma narušava kvalitetu prijevoza za lokalno stanovništvo i postoji li model koji bi dao prednost rezidentima?

Sezonalnost turizma značajno povećava pritisak na prijevozne kapacitete tijekom ljetnih mjeseci, što se nužno odražava i na iskustvo lokalnog stanovništva, osobito kroz gužve i povećanu potražnju. Prošlogodišnji pilot-projekt na liniji Valbiska - Merag, kojim je otočanima omogućen prioritet pri ukrcaju u jednom jutarnjem i jednom popodnevnom terminu, pokazao se uspješnim. Taj model podržali smo i uspješno proveli, a vjerujemo da bi njegova primjena i na drugim ključnim linijama na Jadranu mogla predstavljati kvalitetan odgovor na izazove sezonalnosti i dodatno unaprijediti kvalitetu života otočnog stanovništva.

Zadar: Konferencija “Otočko povezivanje i unaprijeđenje života na otocima” | Foto: Sime Zelic/PIXSELL

O ovim temama raspravljalo se na konferenciji “Otočno povezivanje i unaprjeđenje života na otocima”, održanoj 12. svibnja u Zadru u organizaciji 24sata. Govorilo se i o rješenjima za bolju povezanost i kvalitetu života na hrvatskim otocima, uključujući promet, vodu, digitalnu dostupnost, školstvo, zdravstvo i održivi razvoj uz pomoć EU fondova.

Projekt su podržali Zadarska županija, Grad Zadar, SAFU, Hrvatske šume, Jadrolinija, Hrvatske ceste, Turistička zajednica Zadarske županije, Turistička zajednica Grada Zadra, Zračna luka Zadar, Općina Vir, Općina Preko, Općina Pašman, Općina Sali i Razvojna agencija Zadarske županije Zadra Nova.