'Povećanje plaća je jedini način da vratimo ljudima djelić nade'

Nakon Vladine najave reforme mirovinskog sustava, SDP je iznio prijedlog o povećanju plaća od 300 kuna. U Sabor su u srijedu upućene izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju koje bi trebale stimulirati odlazak u mirovinu u starijoj životnoj dobi i s dužim mirovinskim stažem i ubrzati izjednačavanje dobi za žene u odnosu na muškarce za odlazak u starosnu i prijevremenu mirovinu.

- SDP predlaže da se povećaju mirovinski izdaci za 1 posto, upravo suprotno od Vlade. 1 posto je 4 milijarde kuna i na taj način bi se mirovine odmah digle za prosječno 300 kuna. Od 4 milijarde kuna treba računati da se milijarda vraća državi kroz PDV jer će umirovljenici potrošiti novac - rekao je bivši ministar rada i socijalnog sustava, SDP-ov Davorko Vidović na N1 televiziji. Na tu temu šef stranke Davor Bernardić i Branko Grčić održali su konferenciju za novinare.

POGLEDAJTE VIDEO:

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić osvrnuo se na osipanje Kluba SDP-a u Saboru te odlazak zastupnika Maria Habeka iz stranke.

- Žao mi je zbog svakoga tko izađe. Nadam se da neće podržavati HDZ u Saboru, a u SDP-u ima mjesta samo za istinske i prave socijaldemokrate koji su spremni služiti građanima ove zemlje i živjeti vrijednosti socijaldemokracije - poručio je Bernardić. 

Na konstataciju da je klub napustilo sedam zastupnika, uzvratio je: 

- Što se tiče zastupnika koji su otišli iz SDP-a da bi podržali HDZ, svaki moj komentar bi bio suvišan -kazao je.
Kada je riječ o izvješću Vlade o broju prikupljenih potpisa za referendumske inicijative kojih nema dovoljno, Bernardić je rekao kako ne može ulaziti u detalje i ispravnost samih potpisa kao ni ispravnost prebrojavanja. Poručio je kako to treba pitati one koji su za to odgovorni. 

- Želim reći da je SDP uvijek i bezrezervno na strani manjina, a HDZ samo kad im trebaju njihove ruke u Saboru - kazao je šef SDP-a.

Podsjetio je kako je SDP u saborsku proceduru uputio prijedlog za povećanje plaća. Njihovim prijedlogom predviđeno je da sve plaće od siječnja 2019. porastu za minimalno 330 kuna mjesečno, što je povećanje od 4600 kuna neto godišnje za svakog zaposlenog što bi se ostvarilo povećanjem osobnog odbitka s 3800 na 5000 kuna. 

- Glavni problem kozmetičkih poreznih izmjena koje predlaže vlada Andreja Plenkovića je što plaće neće rasti za najveći broj hrvatskih građana, već samo za 20-ak tisuća najbogatijih u Hrvatskoj uključujući premijera i predsjednika Sabora. Tako će Plenkoviću i Jandrokoviću plaća narasti s 21 na 25 tisuća kuna, oni će zadržati više od 4000 kuna neto mjesečno u džepu, a da budem slikovit prodavačici u trgovini plaća će ostati mizernih 2400 kuna i neće rasti - kazao je. 

Povećanje plaća je jedini način da ljudima u Hrvatskoj vratimo bar djelić nade i zaustavimo iseljavanje, kazao je. 
Napomenuo je da povećanje neoporezivog dijela dohotka osim što trenutno povećava plaće zaposlenih bez dodatnog troška za poslodavce. Branko Grčić (SDP) kazao je kako im je neprihvatljiva vladinima mirovinska reforma jer ona ne dovodi do rasta postojećih mirovina, koje su ispod svakog minimuma te koja jasno ne govori kolike će biti mirovine u budućnosti. Poručio je kako se postojeći sustav usklađivanja mirovina mora mijenjati. Podsjetio je kako se premijer hvalio da su u njegovom mandatu plaće rasle 710 kuna, no nije rekao da su u istom tom razdoblju mirovine rasle samo 93 kune. 

- Pitam Vladu kako umirovljenici tako mogu preživjeti - pita Grčić. 

Predsjednik SDP-a podržao je subotnji prosvjed sindikata protiv mirovinske reforme. 

- Pozivam sve građane da u što većem broju dođu na prosvjed i kažu ne ovim pokušajima izmjene ove mirovinske reforme na načelu radi dulje, primaj manje, a u mirovini živi u siromaštvu - poručio je.

Sindikat: Prevelik broj umirovljenika rezultat i "dobre" prakse državnih tijela i institucija

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske upozorio je u četvrtak da preveliki broj umirovljenika i njihova dobna struktura nisu posljedica samo nepovoljnih kretanja na tržištu rada u vrijeme rata, pretvorbe i gospodarske krize, već i "dobre“ prakse državnih tijela i institucija koji od radno sposobnih i na ostanak u svijetu rada spremnih građana silom zakona, ali i njihovom nezakonitom i restriktivnom primjenom, stvaraju nove umirovljenike.

U Sabor su u srijedu upućene izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju koje bi trebale stimulirati odlazak u mirovinu u starijoj životnoj dobi i s dužim mirovinskim stažem i ubrzati izjednačavanje dobi za žene u odnosu na muškarce za odlazak u starosnu i prijevremenu mirovinu, podsjeća sindikat u priopćenju.

OTIŠAO IZ HRVATSKE 'Tri godine čekao sam povišicu, a Nijemci su mi dali 2500 eura'

No, država istodobno stvara nove umirovljenike od državnih službenika koji u mirovinu odlaze ranije zahvaljujući zakonu koji je donijela aktualna Vlada i žena koje Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) briše iz evidencije nezaposlenih osoba jer ostvaruju pravo na starosnu mirovinu po prijelaznom režimu, ali nisu navršile 65 godina života.

Sindikat podsjeća da su u lipnju prošle godine usvojene izmjene Zakona o državnim službenicima, po kojima od 1. siječnja ove godine državni službenici više ne mogu raditi do kraja kalendarske godine u kojoj su navršili 65 godina života, već im državna služba prestaje s danom navršenja te starosne dobi.

Također naglašava da HZZ ne smatra nezaposlenim osobama žene koje nisu u radnom odnosu, ako imaju manje od 65 godina i ispunjavaju uvjete za starosnu mirovinu po prijelaznom režimu izjednačavanja starosne dobi za odlazak u mirovinu između žena i muškaraca.

'OSTAJEM NEZAVISNI' SDP bez još jednog zastupnika: Napustio ih je i Mario Habek...

Takva praksa ne samo što stvara veći broj umirovljenika, nego je nezakonita i diskriminatorna pa je tako pravobraniteljica za ravnopravnost spolova temeljem pritužbe sindikata upozorila HZZ da se takvim tumačenjem izravno diskriminiraju žene, jer ih se stavlja u nepovoljniji položaj od muškarca kojem prestane radni odnos.

Pravobraniteljica dodaje kako analiza podataka koje sadrži Eurostat ukazuje da je niska stopa radne aktivnosti žena u Hrvatskoj generacijski problem. Tako u dobnoj skupini od 60 do 64 godine stopa aktivnosti žena iznosila je tek 18,3 posto, dok je za muškarce bila značajno viših 35 posto.

Zbog pada radne aktivnosti žena kada prijeđu prag od 50 godina života, pravobraniteljica ukazuje da je neophodno razvijati mjere koje bi poticale ostanak žena na tržištu rada i nakon tog praga, a ne ih nepravilnim tumačenjem i primjenom zakona izravno onemogućavati u tome, stoji u priopćenju.