Pravnici o Lex-u AP: 'Besmislen je. O javnom interesu odlučiti treba sud, ne državni odvjetnik'

Lex AP, odnosno članak 307.a Kaznenog zakona izglasan je u Saboru. Stupit će na snagu osam dana od objave u Narodnim novinama, taman pred izbore. Riječ je o članku koji se odnosi na 'neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje'. Primjera radi, to bi bile poruke između Josipe Rimac i novog glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića ili one u kojima se spominje 'AP'. Nakon pritiska javnosti i zbog straha da im zakon neće proći na Ustavnom sudu, vladajući su u njega ubacili da novinari ne mogu biti počinitelji niti poticatelji, i da se zakon ne primjenjuje kad je u javnom interesu.

- Ovo je jedan od najcrnijih dana za Hrvatsku, ovo je crni mrak. Mi ćemo ići na provjeru ustavnosti ovog zakona - govori predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko.

HDZ tjednima uvjerava da novinare štiti članak. 262 Zakona o kaznenom postupku koji novinare i urednike izuzima od privremenog oduzimanja bilježaka. Međutim isti zakon kaže da novinari i urednici nisu izuzeti u slučaju kršenja trenutnog članka Kaznenog zakona 307. koji govori o zaštiti tajnosti postupka.

- Kad se radi o tom novom kaznenom djelu to nije iznimka prema kojoj bi mogli poduzeti mjeru ispitivanja ili pretresa novinara. Državno odvjetništvo ne bi smjelo pokretati postupke u tom slučaju, to je razlog za odbacivanje kaznene prijave. Što je javni interes? Pa to jesu informacije koje objavljuju novinari jer je vaš posao u javnom interesu - govori profesorica Zlata Đurđević.

Po njoj, zakon je besmislen, međutim postoje stvari koje policija može napraviti. - Oni mogu zatražiti izlistavanje vašeg mobitela u smislu poziva i pozvati vas na razgovor, međutim ne mogu određivati posebne dokazne radnje i mogu vas pozvati na razgovor, ali vi ne možete biti ni presumptivni svjedok u postupku - objašnjava.

PROŠAO LEX AP 77 ruku za, 60 protiv: Oni su u Saboru bili za Lex AP. Može li zakon pasti na Ustavnom sudu?

Istrage nisu tajne, one su nejavne

Dakle, izvori bliski istragama mogu novinarima odati informacije ako sumnjaju u pravednost i zakonitost postupka, dok god nije riječ o tajnim izvidima. Međutim, i u slučaju tajnih izvida, postoje zviždači koji su zaštićeni zakonom. Bivši tužitelj i odvjetnik s iskustvom u kaznenim predmetima, Anto Nobilo, upozorava da je previše toga ostavljeno na osobnu procjenu glavnog državnog odvjetnika.

- To je tako kad se na brzinu rade zakoni, onda se ne usklade. Zakoni moraju biti usklađeni, a ovdje sad ovisite o tumačenju onih koji pokreću postupak. Po ovome sad, vas se može pretresti. Na kraju će vam se provođenje Lex AP-a i ovih zakona na koje se veže svesti na vaganje što je pretežiti interes: zaštita postupka ili javni interes. Čim dođete na takvo vaganje, to je fleksibilno, to je procjena, ovisi o političkim stavovima. Dolazite na teren politike, nego pravo. Tu ste u problemu. Državni odvjetnik će procjenjivati što je javni interes. Procjenjivat će u svom interesu, nije on tu objektivni faktor, on je stranka u postupku. Stranka u postupku uvijek štiti svoj interes. To je vrlo fleksibilno, po meni što je javni interes treba procijeniti samo sud, a ne glavni državni odvjetnik. Sud je neutralniji. Na ovaj način su blokirali curenje informacija iz kaznenih postupaka, npr. SMS-ova koji su bili ozbiljan problem. To je za sad bar zaustavljeno, do izbora neće moći nitko ništa raditi u tom pravcu, poslije izbora tko pobijedi, vidjet ćete. Oni misle da su to zaustavili jer objektivno je HDZ trpio štetu jedino iz kaznenih postupaka. Najveće udarce su mu nanijeli mediji, uz neku sitnicu ljudi koji su kaznenim postupcima - objašnjava Nobilo.

Dakle, s dolaskom Lex AP-a nastaje konfuzija i što se može, a što ne je na osobni izbor Zlate Hrvoj-Šipek ili Ivana Turudića kad preuzme dužnost. A on je već javno u svojim istupima rekao da će provoditi Lex AP. S njim se slaže i Ljubo Pavasović Visković.

- Moje mišljenje je da će vas u svakom slučaju temeljem tog zakona policija moći pozivati, uzimati dokumentaciju i pregledavati elektroniku i po tom pitanju, ukoliko organi progona budu dosljedno primjenjivali zakon ne bi trebalo biti odstupanja. Druga stvar koja mora biti jasna, taj zakon je apsolutno u praksi neprimjenjiv ukoliko policija ne utvrđuje počinitelje prateći trag preko novinara. Nikome ne morate odavati izvor, a praćenje nije odavanje izvora. Sama činjenica da će vas policija pitati je dovoljno neugodna. Suština je: da ne postoji niti jedan razlog zbog kojeg bi u demokratskom sustavu novinar mogao biti pozivan u policiju na razgovor o temama iz svog posla - govori.

Europa kaže 'ne može'

Tu je i EMFA, krovni zakon o medijima kojeg je jučer izglasao Europski parlament. Članak 4. tog zakona kaže da se novinare, urednike i njihove članove obitelji ne može privesti, sankcionirati, presretati, nadzirati, pretraživati ili im zaplijeniti elektroniku, pretraživati nekretnine u kojima žive i redakcije ukoliko novinari odbiju odati svoj izvor, osim ako to ne zahtjeva javni interes po članku 52. ugovora o Europskoj uniji. Čak i te iznimke su vrlo usko definirane i o svakom slučaju se mora posebno odlučivati. Svaka država članica će dobiti 15 mjeseci da implementira EMFA-u i prilagodi svoje zakone. - To će se primjenjivat direktno na zakon, za nuždu se možete pozivati na njega za sad dok se ne uvede, ali to se mora uvesti u hrvatske zakone - objašnjava Nobilo.

IZGLASALI LEX AP Lex AP nije u skladu s krovnim europskim zakonom? 'Ako je tomu tako, to će se mijenjati'

Mijenjat će se ako je u koliziji

Na direktno pitanje hoće li se zakoni morati mijenjati s dolaskom EMFA-e, HDZ-ov Nikola Mažar kaže da je to najmanji problem. - Ukoliko postoji kolizija određenih zakona, uvijek se ide u izmjene i dopune tih zakona. Uvjeren sam da je zaštita novinara na najvišoj razini, a ukoliko se bude nešto i trebao nešto mijenjati što je u interesu novinara to će se onda mijenjati - dodao je Mažar. Po tome, Lex AP i svi zakoni koji se tiču medija će se morati promijeniti, pa nije jasno zašto su vladajući gurali zakon čiji je životni vijek samo 15 mjeseci, i to baš pred izbore.

 - Pokušao sam shvatiti od Mažara čemu Lex AP ako će se mijenjati osim jedne stvari: time se pokušava izvršiti pritisak na novinare da u kampanji ne padne na kraj pameti objava sporne činjenice koja može štetiti HDZ-u. Ovo je dimna zavjesa da se u Hrvatskoj sakrije korupcija - rekao je Peđa Grbin.

Sandra Benčić iz Možemo! bila je kratka:

- Mi ćemo promijeniti Lex AP - rekla je.