Povodom Dana ljudskih prava i 75 godina Europske konvencije, pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u srijedu je upozorila na rast pritužbi u zdravstvu i u slobodi izražavanja te na porast govora mržnje
DAN LJUDSKIH PRAVA
Pravobraniteljica je upozorila: Raste govor mržnje
Čitanje članka:
2
min
Ministar ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan poručio je da pravosuđe "bilježi pomake", ali i da odgovornost snose svi u lancu.
Pravobraniteljica: Postoje standardi koji se moraju zadržati
Prilikom obilježavanja Dana ljudskih prava na Fakultetu političkih znanosti Šimonović Einwalter poručila je da je Europska konvencija o ljudskim pravima "iznimno važan" standard i dokument za Hrvatsku i dio unutarnjeg pravnog poretka. Naglasila je važnost šireg europskog konteksta zaštite prava i poručila da "postoje standardi koji se moraju zadržati".
Istaknula je da se u Hrvatskoj, prema pritužbama građana, u protekloj godini najviše predstavki odnosilo se na područje zdravstva i prava na zdravlje.
"Ugrožene su osobito manjinske skupine, ali postoje i teme koje pogađaju sve građane. To su zdravstvo, stanovanje, socijalna skrb i siromaštvo, prava starijih", rekla je.
Ove su godine, kaže, osobito u fokusu građanska i politička prava, granice slobode izražavanja, govor mržnje i utjecaj dezinformacija.
Komentirajući porast nasilja među mladima, ocijenila je da odgovornost nije samo na jednom akteru te da najveću odgovornost imaju institucije vlasti. Posebno je upozorila na poruke mržnje prema migrantima, LGBTIQ osobama, Romima i Srbima te dodala da takav govor potiče napetosti i prelijeva se u nasilje.
Govoreći o inicijativi za zabranu molitelja na trgovima, tzv. 'klečanja', nakon prikupljenih više od 50 tisuće potpisa, istaknula je da ta tema uključuje rodnu ravnopravnost, slobodu javnog okupljanja i slobodu vjere.
"Peticija pokazuje da o ovome trebamo ozbiljno razgovarati i pravno analizirati", rekla je Šimonović Einwalter te dodala da primjeri gaženja ruža postavljenih u čast žrtvama femicida i veličanja takvih postupaka neprihvatljivi i trebaju biti jasno osuđeni.
Habijan: Smanjen je broj neriješenih predmeta; kazna za femicid - do 40 godina, no važna je prevencija
Ministar pravosuđa Damir Habijan naglasio je da statistike pokazuju određeni napredak u trajanju sudskih postupaka.
"Prije godinu i pol prosječna duljina parnica bila je oko 655 dana, danas smo na oko 455, dok je u kaznenim postupcima prosjek 118 dana. Broj neriješenih predmeta smanjen je s gotovo milijun na oko 402 tisuće, uz cilj spuštanja ispod 350 tisuća", rekao je. "Jesmo li potpuno zadovoljni? Nismo. Može li biti bolje? Može. Ali nije sve tako crno", dodao je.
Govoreći o femicidu, podsjetio je da je lani uvedeno kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe s kaznom do 40 godina zatvora. "Maksimalna kazna za femicid jednaka je maksimalnoj kazni za genocid ili ratni zločin. Dakle, prostor za dodatno pooštravanje nije velik", rekao je Habijan te naglasio važnost suradnje svih sustava i prevencije.
Istaknuo je i da je uvedena mogućnost posebne žalbe žrtve na odluku o puštanju počinitelja na slobodu, kao i automatizam zamjene mjere opreza istražnim zatvorom u slučaju kršenja.
O peticiji i pitanju zabrane molitelja, naglasio je da je potrebno balansirati između slobode vjeroispovijesti i zaštite drugih građana.
Predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac upozorio je da se Europa i Hrvatska ne udaljavaju od Konvencije samo zbog vremena, nego i zbog odnosa prema njezinim odredbama.
"Temeljna ljudska, građanska prava i slobode na različite se načine dovode u pitanje, i kod nas, ali i u svijetu", rekao je te pozvao na jačanje zagovaranja standarda zajamčenih Konvencijom, "zahvaljujući kojoj je Europa desetljećima imala stabilna i demokratska društva u kojima su se prava poštovala".
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
