Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Zakon za zviždače je poboljšan, ali bez pravne i psihosocijalne podrške, ostaje mrtvo slovo na papiru! Prijavitelji korupcije trebaju zaštitu i podršku, inače će nastaviti šutjeti
Izmjene Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti donose neka poboljšanja, ali bez konkretne provedbe, povećanja kapaciteta i osiguravanja pravne i psihosocijalne podrške prijaviteljima, sustav im neće moći pružiti stvarnu zaštitu, upozorava pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.
Prema rezultatima Eurobarometra, čak 92 posto građana Hrvatske smatra da je korupcija raširen problem, dok ih 60 posto navodi da ih korupcija osobno pogađa u svakodnevnom životu. U Europskoj uniji ti su prosjeci znatno niži 68 odnosno 27 posto.
Prema istom izvoru, građani Hrvatske korupciju najčešće ne prijavljuju jer vjeruju da je teško išta dokazati, smatraju da odgovorni ne bi bili kažnjeni ili misle da prijavljivanje nije vrijedno truda.
Upravo zbog toga pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter upozorava da izmjene Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, iako donose neke pozitivne korake, oni neće biti dovoljni, jer treba omogućiti pravnu i psihosocijalnu pomoć, kao i osigurati da se zakon može dobro provoditi.
"Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti je važan za 'zviždače', ali ne samo za njih, već i za sve građane, sve nas koji živimo u Hrvatskoj", kaže pučka pravobraniteljica za Hinu, ističući da zakon uređuje postupak prijavljivanja i prava zviždača te pomaže u prijavi korupcije i drugih nezakonitosti koje ugrožavaju javni interes i štete cijelom društvu.
Javno savjetovanje o izmjenama zakona provedeno je do 16. kolovoza, a Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije najavilo je da će izvješće o savjetovanju objaviti oko 15. rujna.
Šimonović Einwalter podsjeća da je zakon tek dio šireg sustava borbe protiv korupcije jer prijave treba provjeriti, nepravilnosti zaustaviti i sankcionirati, a odgovorne pozvati na odgovornost. Učinkovitost zakona ovisi o više čimbenika, a cilj mu je učinkovita zaštita prijavitelja.
"To je moguće samo ako je zakon dovoljno dobar, ako se za njega zna u javnosti i ako ga jako dobro poznaju i ispravno primjenjuju svi koji ga provode u svome radu", pojašnjava.
Ako to izostane, upozorava, građani će i dalje šutjeti o nepravilnostima koje štete društvu.
Prijavitelji nepravilnosti se u praksi često suočavaju s otkazima, sudskim tužbama i dugotrajnim pravnim procesima, a bez odgovarajuće podrške, ističe pravobraniteljica.
Stoga bi, dodaje, trebali imati pravo na sekundarnu besplatnu pravnu pomoć, dakle odvjetnika, i to bez da moraju zadovoljiti strogi uvjet o prihodu i imovini.
Trenutno pravo na besplatnog odvjetnika postoji samo ako prihod po članu kućanstva ne prelazi 441 euro, a ukupna vrijednost imovine 26.486 eura. U praksi to znači da zviždač koji je, primjerice, u braku i ima jedno dijete, nema pravo na odvjetnika ako on i supruga zarađuju više od 1.323 eura ili ako imaju imovinu iznad navedenog praga.
Šimonović Einwalter ističe i važnost psihosocijalne podrške, zbog izloženosti pritiscima i stresu. Iako zakon od prošle godine predviđa pravo na emocionalnu podršku, pravobraniteljica smatra da treba ići i korak dalje.
"Situacije u kojima se nalaze zviždači mogu imati posljedice i na njihovo zdravlje i na privatni život. Stoga trebaju imati mogućnost dobiti i sveobuhvatnu psihosocijalnu podršku", kaže.
Pozitivnim ocjenjuje pojedine izmjene poput omogućavanja izravne prijave nepravilnosti policiji i državnom odvjetništvu, širenja definicije prijavljivih kaznenih djela te povećanja kazni za poslodavce i odgovorne osobe.
Međutim, sve prijave koje pristignu MUP-u i DORH-u bit će proslijeđene instituciji pučke pravobraniteljice, kao tijelu za vanjsko prijavljivanje.
"To može značiti i na tisuće novih prijava koje moramo obraditi, a što znači pročitati opsežnu dokumentaciju, analizirati odnosi li se prijava na područje materijalne i personalne primjene zakona i zatim utvrđivati i pojašnjavati prijavitelju ima li ili nema pravo na zaštitu temeljem ovog zakona", obrazlaže Šimonović Einwalter.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, prošle je godine prijavljeno više od 4.046 kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta, od čega se 601 odnosilo na korupcijska kaznena djela. To se odnosi samo na podatke MUP-a, ne uključuje DORH. Pravobraniteljica ističe da s postojećim kapacitetima neće biti moguće dovoljno brzo i kvalitetno obrađivati sve prijave.
Pravobraniteljica podsjeća i da je Hrvatska i ranije od OECD-a dobila preporuku o jačanju kapaciteta institucije pučke pravobraniteljice te da sadašnje izmjene donose još veće operativne zahtjeve.
Potrebno je, kaže, i dodatno educirati policijske službenike, državne odvjetnike i suce koji će primjenjivati zakon, kao i osigurati uvjete da postupaju u propisanim rokovima.
"Ako se naprave samo ove sada predložene izmjene, a pri tome se u praksi se ne omogući učinkovita provedba zakona, za zviždače se neće zbilja poboljšati situacija", pojašnjava pravobraniteljica.
Naglašava i da borba protiv korupcije i nezakonitosti nije samo pitanje usklađivanja s preporukama međunarodnih organizacija, nego i dokaz stvarne političke volje.
"Bez podrške države, prijavitelji nepravilnosti će šutjeti. A kad oni šute, svi gubimo", ističe Šimonović Einwalter.
24sata © 2026
