Ranije projekcije pokazivale su da bi PES mogao osvojiti 30 posto glasova. Izvanredne izbore u Crnoj Gori obilježila je rekordno niska izlaznost od oko 55 posto, te odličan rezultat manjinskih stranaka
IZBORI U CRNOJ GORI
Preliminarni rezultati: Pokret Europa sad tijesni je pobjednik
Pokret Europa sad (PES), prema preliminarnim rezultatima koje je objavio Centar za monitoring (CEMI), osvojio je u nedjelju oko 26 posto glasova - odnosno 24 mandata - na izvanrednim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori, i prema svim procjenama ta će stranka sastavljati novu vladu u toj zemlji.
Ranije projekcije pokazivale su da bi PES mogao osvojiti 30 posto glasova. Izvanredne izbore u Crnoj Gori obilježila je rekordno niska izlaznost od oko 55 posto, te odličan rezultat manjinskih stranaka.
Pokret Europa sad je politička stranka nastala iz prve vlade formirane nakon parlamentarnih izbora u kolovozu 2020., a čelnici su joj nekadašnji ministri u vladi bivšeg premijera Zdravka Krivokapića, Milojko Spajić i Jakov Milatović. Ta je vlada formirana pod jakim utjecajem Srpske pravoslavne crkve.
Spajić i Milatović dobili su podršku građana nakon što su početkom 2022., uoči pada Krivokapićeve vlade, uspjeli minimalnu plaću u Crnoj Gori povećati sa 220 na 450 eura. Jakov Milatović potom je početkom travnja izabran je za predsjednika Crne Gore, porazivši u drugom krugu predsjedničkih izbora dotadašnjeg predsjednika Mila Đukanovića.
Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića osvojila je 22 posto glasova - ili 22 mandata - iako na njenoj izbornoj listi nakon duže od tri desetljeća nije bilo Đukanovića i njegovih dugogodišnjih suradnika. Đukanović je u travnju, nakon poraza na predsjedničkim izborima, podnio ostavku na mjesto čelnika stranke.
Koalicija Ujedinjene reformske akcije i Demokratske Crne Gore, aktualnog premijera Dritana Abazovića i bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića osvojila je 13 posto glasova, ili 11 mandata.
Koalicija nastala raspadom desnog, prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta, a koju čine Nova srpska demokratija, četničkog vojvode Andrije Mandića i Demokratska narodna partija Milana Kneževića osvojila je 15 posto podrške birača, ili 14 mandata, dok je treći član ugašenog Demokratskog fronta, Pokret za promjene Nebojše Medojevića ostao ispod cenzusa.
Očekivano, jedina stranka Hrvata u Crnoj Gori, Hrvatska građanska inicijativa (HGI), uspjela je prijeći povlašteni census od 0,3 posto važećih glasova i osvojiti jedan mandat. Premijer Andrej Plenković čestitao je predsjedniku HGI-a Adrijanu Vuksanoviću izbor u crnogorski parlament, priopćio je premijer na Twitteru.
Dvije albanske nacionalne stranke također su osvojile po jedan mandat, no ne isključuje se mogućnost da do jutra njihov broj mandata poraste na tri.
Najveće iznenađenje je Bošnjačka stranka koja bi u budućem crnogorskom parlamentu mogla imati šest mandata, u odnosu na dva koja su imali u postojećem sazivu.
Konačni broj mandata ipak će biti poznat tek nakon prebrojavanja svih glasova jer će se glasovi onih koji nisu prešli prag preliti na pobjednike izbora.
Izvanredne parlamentarne izbore u Crnoj Gori pratilo je oko dvije tisuće domaćih i stranih promatrača koji nisu zabilježili nepravilnosti koje bi mogle utjecati na izborni rezultat.
Na izborima je sudjelovalo 15 stranaka i koalicija. Crnogorski parlament broji 81 zastupničko mjesto.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
