Premijer upozorio: 'Ova kriza će biti ozbiljna!'; Donosimo veliku analizu: 'Sve raste preko 10%'
Prijevoznici: Cijena transporta će rasti 10 do 15 posto • Poljoprivrenici: U dva tjedna neopravdano je cijena umjetnih gnojiva rasla i do 40 posto • I Vlada sprema paket novih mjera
Ova kriza će, po meni, biti ozbiljnija i zahtjevnija nego što je bila na početku ruske agresije na Ukrajinu, izjavio je premijer Andrej Plenković. Čelnici država članica EU-a zadužili su Europsku komisiju da pripremi dodatne mjere i alate za smanjenje cijena energije odnosno naftnih derivata, plina i posljedično struje. Najavio je da će vlada u ponedjeljak izići s mjerama za sprječavanje velikog skoka cijena koji bi se neminovno dogodio s obzirom na situaciju na tržištu.
Guverner HNB-a Boris Vujčić kazao je kako će energetska kriza utjecat će na višu stopu inflacije i usporavanje gospodarskog rasta i u Hrvatskoj, pa bi tako inflacija u ovoj godini, mjerena HICP-om, mogla iznositi oko 4,6 posto, a rast BDP-a 2,6 posto. Govoreći u kontekstu cijele eurozone, Vujčić je siguran “da smo u dobroj situaciji da te izazove riješimo na način na koji će biti potrebno i da održimo stabilnost cijena na dva posto”.
- Međutim, ono što je sigurno je da je neizvjesnost izuzetno velika - rekao je.
Na pitanje što je moguće napraviti da građani što manje osjete globalni rast cijena energenata, Vujčić je ponovio da treba vidjeti razvoj situacije napominjući kako je to pitanje za Vladu, koja je i ranije intervenirala u ovakvim situacijama.
Podsjetio je kako je predsjednica Europske komisije kazala kako sve mjere koje bi se donosile u pogledu olakšavanja pritiska rasta cijena energenata moraju biti privremene i ciljane.
Zbog rasta cijena goriva, iako je njegova cijena ograničena, prijevoznici su u problemu.
- Rast cijena goriva odrazit će se na cijenu transporta, koji bi trebao ići 10 do 15 posto gore. Najnovija je informacija da svi distributeri goriva ukidaju tzv. rabate koje smo imali. Puno prijevoznika će nastradati, biti prisiljeni zatvoriti firme ili parkirati 50 posto voznog parka - kazao nam je Vladimir Jurčec, dopredsjednik Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika.
I dok Ministarstvo gospodarstva apelira na poljoprivrednike da ne stvaraju zalihe plavog dizela, koji je u pojedinim županijama porastao 700, a ima i onih gdje je isporuka veća od 900 posto. Poljoprivrednici kažu kako plavog dizela nema na velikom broju benzinskih postaja, a tamo gdje ga ima čeka se satima. Druga stvar koja utječe na potražnju je što su proljetni radovi u punom jeku. Kako bi se riješio problem predlažu model prema kojem bi se poljoprivrednicima omogući da toče obični dizel uz mjesečni ili kvartalni povrat trošarine. Važno pitanje je i što nas čeka s cijenom poljoprivrednih proizvoda.
- Rast cijena energenata utječe na naše impute. Trenutačna situacija ne bi trebala drastično utjecati na konačan proizvod, no vidjet ćemo kako će se situacija razvijati. Nastavi li se rast inputa naravno da će se ti troškovi prenijeti na poljoprivredni proizvod, a potom i doći do potrošača - kazao je Mladen Jakopović, predsjednik Poljoprivredne komore. Upozorio je kako su im inputi počeli rasti.
- To se vidi na umjetnim gnojivima. U zadnjih dva tjedna narasli su 30 do 40 posto i nema opravdanosti u tome. To je čisto špekulativna cijena trgovaca u ovom trenutku. Ne očekujem da će naši poljoprivrednici tako funkcionirati. No ako će nam inputi na takav način rasti, morat će rasti i cijena poljoprivrednih proizvoda - rekao je. Cijene poljoprivrednih proizvoda će rasti, ali hoće li se rast cijena energenata odraziti na cijene kruha, upitali smo Nadu Barišić iz Žitozajednice.
- Za sada nemamo informacija sa terena da bi do toga došlo - kazala je i podsjetila da je Vlada ograničila cijene osnovnih vrsta kruha i peciva. Agroekonomist prof.dr.sc. Ivo Grgić kazao je kako za sada nema razloga za značajnijim povećanjem cijena, kako poljoprivrednih proizvoda tako i hrane.
- Međutim, svi dionici prehrambenog lanca će već sada ugraditi neizvjesnost nadolazećih mjeseci i cijene će ići naviše. Realna je opasnost od pritiska na poslodavce, najviše državu, za povećanjem plaća. Utrka ekonomski neopravdanih povećanja cijena i plaća dovesti će do znatno veće inflacije. Tada smo svi na gubitku, najviše potrošači - kaže stručnjak.
Država je, dodaje, već posegnula za oprobanim alatom zauzdavanja cijena, što je bilo i za očekivati.
Ali ako znamo da je ovo treća globalna kriza u 21. stoljeću, i da smo samo sanirali posljedice, a ne stvarali otpornu i krizama prilagodljivu ekonomiju, osobno sam zabrinut, kaže, posebno kod poljoprivredno-prehrambenog sektora.
Začarani krug poskupljenja
Drastični rast cijene nafte i plina
Nakon američko-izraelskog udara na Iran, svijet je ušao u novi energetski kaos. Iranska vojska odmah je odgovorila zatvaranjem Hormuškog tjesnaca kroz koji prolazi jedna petina svjetske nafte. Iako su stručnjaci danima govorili kako se to ne odnosi na naše tržište, odmah je bilo jasno kako će cijena rasti jer na svjetskoj razini skače cijena barela nafte. Vrlo brzo se to pokazalo i kod cijena goriva pa je Vlada ponovno, kao i na početku rata u Ukrajini, morala reagirati i ograničiti cijene kako bi umanjila udar cijena na građane.
Prije nekoliko dana pogođeno je i najveće svjetsko plinsko polje ‘Južni Pars’ što je, uz zatvaranje Hormuškog tjesnaca, izazvalo ‘eksploziju’ cijene plina na svjetskim tržištima. Hrvatska plin u velikoj većini plin nabavlja od SAD-a, Azerbajdžana, a dobar dio i iz Katra. Plin za iduću sezonu grijanja sigurno ćemo plaćati skuplje, ali nije problem samo u cijeni grijanja i goriva. Poskupljenje nafte i plina početna je točka velikog začaranog kruga udara cijena.
Skuplje grijanje, struja, gorivo...
Porast cijena barela nafte jednostavno znači - više cijene. Najjednostavnija formula ide ovako. U rafinerije stižu milijuni barela nafte koja sada ima daleko višu cijenu, prerada je skuplja, a time i izlazni prozivod - benzin, dizel, plavi dizel, naftni plin...
To znači i skuplje cijene na benzinskim postajama. Prije nešto manje od dva tjedna došlo je do velikog poskupljenja derivata, ali je Vlada pravovremeno reagirala i obuzdala cijene. I ostale zemlje uvode svoje mjere. Slovenija je ograničila količinu goriva za strance jer su im mahom Austrijanci dolazili po jeftinije gorivo.
Što se tiče plina, ono izravno znači skuplje grijanje iduće zime. Naime, skladišta će se tijekom ljeta puniti skupljim plinom. U Hrvatskoj je za kućanstva još uvijek ograničena cijena plina. Problem je i za elektrane diljem Europe koje uz pomoć plina proizvode struju. I njima će značajno poskupjeti proizvodnja, a posljedično će morati i dići cijenu struje.
Transport sirovina i hrane 15% skuplji
Veliki potrošači plina su pogoni za proizvodnju umjetnog gnojiva, ambalaža, hrane. U trenucima kada će morati skuplje plaćati plin, reagirat će - povećanjem cijene svog proizvoda. Već se najavljuje poskupljenje cijena umjetnog gnojiva, a to znači automatski i korekciju cijene voća, povrća...
Uz to, proizvođači hrane suočavaju se i sa skupljim plavim dizelom koji koriste u svojim traktorima, kombajnima, brodicama za ribolov. I ministarstvo je upozorilo na povećanu kupovinu ovog derivata. Svojevrsna je to reakcija poljoprivrednika na strah od nestašice plavog dizela.
Poskupljenje derivata problem stvara i distributerima, prijevoznicima. Tegljačima, koji imaju rezervoare od 1000 litara, poskupljenje od 5 cenata znači i 50 eura skuplje tankanje. Na nekoliko stotina kamiona to je već veliki udar na tvrtku. I oni će odreagirati povećanjem cijena. To su već i najavili.
- Transport bi trebao ići 10 do 15 posto gore- kažu iz Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika.
Potrošači će plaćati višu cijenu hrane
Kad se na papir stavi poskupljenje plina, nafte, struje, derivata, to rezultira poskupljenjem sirovina, proizvodnje, ambalaže, transporta, a time na koncu i poskupljenjem hrane i ostalih proizvoda u dućanima. Stručnjaci se slažu - stiže nam novi udar cijena.
Diljem svijeta su već krenule korekcije kamatnih stopa kako bi se zaštitio financijski sustav i gospodarstva država, a analitičari ovo poskupljenje nazivaju ‘Trumpflacija’, s obzirom na to da ju je izazvao američko-izraelski napad na Iran. Još ranije američki predsjednik Donald Trump uvodio je i carine pa je dodatno ‘napuhao’ ovu inflaciju.
- Ovo je već treća globalna kriza u 21. stoljeću. Do sad smo sanirali posljedice, a ne stvarali otpornu i krizama prilagodljivu ekonomiju. Zbog toga sam zabrinut. Posebno kod poljoprivredno-prehrambenog sektora - rekao je agroekonomist prof. dr. sc. Ivo Grgić. Procijenio je kako ćemo, zbog rata na Bliskom istoku, godinama osjećati ekonomske posljedice.
Neizvjesni period utječe na cijene
Kada će se zatvoriti ovaj krug poskupljenja i kada će doći do poskupljenja hrane? Na to pitanje malo tko želi dati odgovor. Ali - to se već događa. Iako treba neko vrijeme dok se krug poskupljenja zatvori, cijene već sada polagano rastu. Vjerojatno se neki pitaju zašto...
Iako, možda, još nema opravdanog razloga za značajnijim povećanjem cijena poljoprivrednih proizvoda i hrane, u cijenu proizvođači već sada ugrađuju neizvjesnost nadolazećih mjeseci i dižu cijene, objašnjava agroekonomist Grgić. Pojednostavljeno - proizvođači ne znaju što ih čeka u narednom dobu pa će već sada povećati cijene kako bi stvorili nekakvu ‘zalihu’. Uz to, stižu i uskršnji blagdani kad se baš i ‘ne gleda’ na cijene pa je to svojevrsna prilika za uzeti koji euro više.
S druge strane je i ‘lov u mutnom’ i raznorazni špekulanti na koje možda, u ovom trenutku, poskupljenja još ne utječu, ali koriste priliku za dodatnom zaradom.
