Most ukupno teži četiri tisuće tona, visine je i širine 11 metara i jedan je od zahtjevnijih novih objekata na čitavoj dionici
JEDAN OD NAJVEĆIH PROJEKATA
Pri kraju naguravanje novoga željezničkog mosta Drava u Botovu: Napreduje prema planu
U sklopu radova koji se izvode na jednome od najvećih infrastrukturnih željezničkih projekata u Hrvatskoj, „Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica“, novi željeznički most Drava naguran je nadomak druge strane obale rijeke Drave te će se tako čitavom svojom dužinom od 300 metara protezati nad rijekom. Trećina mosta do prvoga stupa u koritu Drave pogurana je još u srpnju. Nakon toga nastavljeno je varenje ostatka konstrukcije na jednoj strani obale. Na dan se, ovisno o vremenskim prilikama, nagura između 20 i 30 metara mosta. Proces naguravanja trebao bi biti završen ovoga vikenda. Sljedeća je faza postavljanje dvaju kolosijeka.
Most ukupno teži četiri tisuće tona, visine je i širine 11 metara i jedan je od zahtjevnijih novih objekata na čitavoj dionici. Nalazi se istočno od mjesta Botovo, u blizini državne granice s Mađarskom, a izgrađen je pored mosta starog 61 godinu. U koritu rijeke, na dubini od tridesetak metara ukopana su 134 armiranobetonska pilota na kojima su izgrađena dva stupa i dva upornjaka preko kojih se most proteže. Za razliku od staroga jednokolosiječnog koji nije dovoljno nosiv da bi izdržao nova prometna opterećenja, novim će mostom prolaziti dva kolosijeka.
Inače, postupak naguravanja provodi se metodom uzdužnog potiskivanja. Konkretno, most se pomiče prema naprijed pomoću hidrauličnih potiskivača, pri čemu konstrukcija mosta klizi preko teflonskih ploča koje se nalaze na ležajevima. Riječ je o metodi koja do sada još nije bila primijenjena pri izgradnji željezničkih objekata u Hrvatskoj. Sklapanje konstrukcije mosta varenjem, pjeskarenje i bojanje mosta izvodilo se na obali.
Vrijednost novog mosta iznosi 23,6 milijuna eura.
U njegovu izgradnju ukupno je utrošeno oko šest tisuća kubnih metara betona za temelje, potporne zidove, stupove i upornjake, oko 700 tona armature te četiri tisuće tona čelika za samu konstrukciju mosta. Dijelovi metalne konstrukcije od kojih se sastavlja most proizvedeni su u Turskoj te su na gradilište dovezeni sa 184 kamiona.
Darko Barišić, član Uprave HŽ Infrastrukture, prilikom obilaska gradilišta izjavio je kako radovi napreduju prema planu: „Most smo počeli naguravati prema drugoj strani prije desetak dana i trenutačno nedostaje nekoliko desetaka metara da kompletan posao bude završen. Most je u potpunosti zaštićen i zavaren. Što se tiče ostalih radova na projektu, radimo još na 40 objekata na cijeloj dionici pruge i radovi jako dobro napreduju.“
„U procesu izgradnje mosta sudjelovalo je 80 radnika. U naredna dva dana trebala bi biti uspješno premošćena rijeka Drava, kada ćemo doći do upornjaka na drugoj strani. Veliku pozornost pridali smo brizi o okolišu s obzirom na to da je najveća opasnost za okoliš bila zadnja faza nanošenja antikorozivne zaštite. Pri tome su bile poduzete sve potrebne zaštitne mjere i s tim je ciljem bio sastavljen hangar unutar kojeg su bili izvedeni radovi tako da se boja ne raspršuje u okoliš“, istaknuo je Mehmet Yilmaz, voditelj projekta u ime izvođača radova.
Voditelj nadzornog tima Branimir Bosanac nadodao je: „S obzirom na vremenske uvjete, kišu i poplave radni uvjeti bili su otežani, naročito niz prugu. Ni jedan nasip koji smo napravili prije nije se potkopao, ni jedan dio nasipa nije se otvorio i to je bila olakotna okolnost kao i potvrda da je posao dobro obavljen.“
Cijeli projekt vrijedan je 350 milijuna eura (bez PDV-a) koji se sufinanciraju iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) te je uvršten na listu strateških projekata Republike Hrvatske. Radovi se trenutačno izvode duž cijele dionice duge 42,6 km.
Izvođač radova je turska tvrtka Cengiz Insaat koja trenutačno na projektu ima angažirano 300 radnika.
U sklopu projekta predviđene su i rekonstrukcija i izgradnja novih kolodvora i stajališta, mostova, galerija, vijadukata, željezničko-cestovnih prijelaza, cestovnih nadvožnjaka, podvožnjaka, pothodnika i paralelnih cesta, odnosno ukupno četrdesetak novih i obnovljenih objekata. Izvode se i radovi na kontaktnoj mreži i na ostalim elektroenergetskim postrojenjima, na signalno-sigurnosnome i prometno-upravljačkome te telekomunikacijskome sustavu. U stajalištima i kolodvorima bit će izgrađeni novi peroni, nadstrešnice, pothodnici, parkirališta za automobile i bicikle te omogućen lakši pristup osobama smanjene pokretljivosti.
Željeznička pruga državna granica s Republikom Mađarskom – Botovo – Dugo Selo ima izniman značaj za međunarodni promet. Rekonstrukcija i nadogradnja dionice povećat će kapacitet pruge te podići brzinu prometovanja i razinu sigurnosti na koridoru kako bi se ta pruga učinkovito povezala s jedinstvenom transeuropskom prometnom mrežom (Trans-European Transport Network – TEN-T).
Po završetku projekta vlakovi će moći voziti do 160 km/h, s ograničenjem do 150 km/h u Lepavini i 100 km/h u Koprivnici jer na tim je područjima riječ o gradskim područjima sa specifičnim ograničenjima.
Za sada je odrađeno 46 posto radova na projektu, a do kraja ove godine trebalo bi biti odrađeno 50 posto. Očekivani završetak projekta predviđen je 2025. godine.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
