Znanstvenim skupom "Naše more/More nostrum (1069.-2019.)" u utorak se u Hrvatskom pomorskom muzeju u Splitu obilježava 950 godišnjica prvog spominjanja Jadrana "naši morem"
Prije 950 godina Jadran smo prvi put nazvali svojim morem
Zapovjednik Hrvatske ratne mornarice (HRM) kontraadmiral Ivo Rafanelli istaknuo je geostratešku važnost Jadranskog mora kroz povijest.
- S obzirom na to da ukupna morska površina nad kojom Republika Hrvatska ima jurisdikciju iznosi 111.531 kilometar četvorni, a kopnena 56.578 kilometra četvornih, nepobitna je činjenica da je opstojnost naše domovine velikim dijelom omeđena njezinom pomorskom orijentacijom. Ne čudi onda da je ovo važno geostrateško područje stoljećima bilo poprište borbi za opstanak i dominaciju nad njim, rekao je Rafanelli.
U tom je kontekstu spomenuo razvoj događaja u Domovinskom ratu kada se, kako je naglasio, mala ali hrabra Hrvatska ratna mornarica, stvorena na temeljima bogate hrvatske pomorske tradicije, suprotstavila puno jačem neprijatelju i vrlo brzo ga prisilila na povlačenje s hrvatskog dijela Jadrana.
- S malom jezgrom motiviranih hrvatskih domoljuba i visokostručnih profesionalaca, koji poznaju more i mornaričke vještine, uspjelo se osloboditi hrvatsko more i osigurati slobodu plovidbe na Jadranu ispisavši nove stranice u povijesti hrvatskog pomorstva, kazao je Rafanelli.
Po njegovim riječima, iako su pitanja razgraničenja na moru regulirana odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda (UN) o pravu na moru iz 1982. godine, zbog niza razloga i različitih zahtjeva obalnih država i ono biva uzrokom brojnih sporova među njima.
- U tom smjeru, primjerice, držim potrebnim spomenuti problem razgraničenja na moru između Republike Hrvatske i drugih susjednih država nastalih na teritoriju bivše Jugoslavije, dodao je Rafanelli.
On je također rekao kako cjelokupni potencijali mora i priobalja i na njima utemeljene tvarne i duhovne vrijednosti "čine pomorsku moć države."
- Taj pojam usko je povezan s geografskim položajem zemlje, ukupnom snagom njezina gospodarstva, pomorskom orijentacijom kao uporišnom i težišnom strategijom te sposobnostima izraženim kroz pomorske snage koje su sposobne štititi nacionalne vrijednosti i interese na moru, kazao je Rafanelli.
Akademik Davorin Rudolf na početku konferencije predao je Hrvatskome pomorskom muzeju u Splitu Jadransku povelju koju je u rujnu 1990. godine potpisalo deset gradonačelnika većih gradova na jadranskoj obali u tadašnjem Ministarstvu pomorstva kojemu je Rudolf bio ministar.
- Ova povelja govori o pomorskoj orijentaciji Hrvatske, istaknuo je Rudolf. Podsjetio je da je Hrvatska u vrijeme potpisivanja povelje imala "190 trgovačkih velikih prekooceanskih brodova, 52 broda za uzobalni promet, 6 veliki brodogradilišta i razvijeno ribarstvo".
Predložio je Hrvatskom muzeju za pomorstvo u Splitu da pokrene inicijativu za to da predsjednica Kolinda Grabar Kitarović dodijeli "odličje za hrabrost" bivšem direktoru brodogradilišta u Kraljevici Vladimiru Marotiju i glavnom inženjeru Krunoslavu Vaderu. Njih su dvojica, objasnio je, iznimno zaslužna za to da ratni brod Kralj Petar Krešimir IV, koji je sada u sastavu hrvatske ratne mornarice, nije 1991. predan ondašnjoj JNA.
- Sredinom '91, dok sam obavljao funkciju ministra pomorstva, došla su mi dva čovjeka iz brodogradilišta Kraljevica i rekla da grade najveći ratni brod na istočnoj obali Jadrana koji bi trebao biti predan JNA, ali bi ga oni željeli sačuvati za Hrvatsku. U Zagrebu je tada postignut dogovor da radnici u brodogradilištu ujutro rade posao, a popodne vraćaju sve u prvobitno stanje te je tako uz odugovlačenje sačuvan najveći ratni brod na ovoj strani Jadrana koji nosi ime Kralja Petra Krešimira IV.", kazao je Rudolf.
Direktorica Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu Danka Radić najavila je da će na znanstvenom skupu govoriti 33 predavača.
- Ovim skupom želimo dati neke nove kulturološke, antropološke etnološke spoznaje koje će doprinijeti povijesti našeg pomorstva, kazala je Radić te najavila pokretanje časopisa o pomorstvu.