Prije osam godina su slavili na ulicama, a evo što danas kažu

Kosovo je 17. veljače 2008. godine jednostrano proglasilo nezavisnost od Srbije na izvanrednoj svečanoj sjednici kosovskog parlamenta. Optimistično i u euforiji je usvojena Deklaracija o nezavisnosti Kosova. Priznalo ga je više od 100 država svijeta, među kojima su i 23 od 28 zemalja članica Europske unije.

- Naša država se rodila uz puno muke, uz velike ljudske muke, duboke patnje sa teškim posljedicama koje mnoge obitelji nastavljaju proživljavati i 16 godina nakon završetka rata - rekla je kosovska predsjednica Atifete Jahjaga na prijemu povodom obilježavanja osme godišnjice nezavisnosti.

Ona i kosovski premijer Isa Mustafa sinoć su za diplomate i predstavnike institucija Republike Kosovo zajednički organizirali prijem uz svečani koncert kosovske filharmonije.

Predsjednica Kosova Atifete Jahjaga (na slici s bivšim premijerom i predsjednikom 2013.)

Ekonomska nestabilnost i siromaštvo

No iako političari slave i pričaju o veličanstvenom danu koji su sanjale čitave generacije, ove godine kao i prošle, sve se to odvija u sjeni duboke parlamentarne krize i nasilja na ulicama. U parlamentu vlada raskol između vladajuće kosovske koalicije i opozicije, a najviše je razočaran narod koji bolji život sve više traži u europskim metropolama. Pogotovo mladi ljudi kojih je najviše na Kosovu. To je, naime, zemlja koja ima najmlađe stanovništvo u Europi.

I dok Vlada poziva građane u glavni grad na veliku proslavu, opozicija ih poziva na prosvjede. Danas popodne se, naime, na ulicama Prištine očekuju veliki prosvjedi koje održavaju tri opozicijske stranke - Samoopredjeljenje, AAK i NISMA.

Malo je reći da je narod nezadovoljan. No, to ne čudi jer je sa ekonomskog aspekta Kosovo, zemlja sa 1,8 milijuna ljudi, zaostala u razvoju i nezaposlenost je jako velika. Zemlja se bori sa enormnim ekonomskim, političkim i socijalnim problemima. Vladaju besperspektivnost i nesigurnost.

Prema analizama stručnjaka na Kosovu nepotizam i siva ekonomija vladaju u svim segmentima društva, a prema podacima Statističkog zavoda Kosova, nezaposleno je više od 35 posto stanovništva, dok je oko 30 posto siromašno. 

Dijaspora ih spašava

Predsjednik Privredne komore Kosova Safet Gërxhaliu, smatra da je Kosovo zakazalo u ekonomskom razvoju, zbog dominacije političke agende u odnosu na ekonomsku. On u razgovoru za Anadolu Agency naglašava da se puno više govorilo o ekonomiji nego što se radilo te je zato stupanj nezaposlenosti alarmantan, a ekstremno siromaštvo zabrinjavajuće.

Kosovska dijaspora i dalje predstavlja glavni izvor stabilnosti ekonomije. Gërxhaliu ocjenjuje da će Vlada Kosova teško vratiti dug dijaspori, a ona je danas razočarana. 

- Razočarana je ovim institucionalnim neuspjehom koji im je ogadio i dolazak u posjetu Kosovu. Umjesto da u domaćim institucijama imamo predstavnike dijaspore i da njihov glas bude artikuliran, u institucijama to nedostaje - mišljenja je Gërxhaliu. 

Ibrahim Rexhepi iz Centra za strateška i socijalna istraživanja kaže da su građani prije 2008. imali nadu, dok su danas razočarani zbog neispunjenih očekivanja. On ističe da prema službenim podacima dijaspora svake godine pošalje oko 700 milijuna eura na Kosovo, dok je uključujući i neslužbene kanale, po njegovoj procjeni, ta suma veća za 50 posto. Po njemu je najveći problem način trošenja tog novca. 

- Od tih novaca, 90 posto se troši na obiteljsku potrošnju. Znači to su novci kojima se pokrivaju dnevne potrebe jedne obitelji. Deset posto se troši ili za potrebe obrazovanja, ili za zdravstvene potrebe. Jako malo novaca odlazi za investicije ili osiguranje nekog radnog mjesta. Da nije bilo dijaspore, sigurno da bi nivo siromaštva bio puno veći, možda bi bilo mnogo težih socijalnih problema koji bi se odrazili i na sigurnost u zemlji - objasnio je Rexhepi, a njegove riječi prenosi portal novi.ba.

'Srbi su sudbonosno vezani za Kosovo'

Nedavno je u intervju za list "Danas" predsjednik Srbije Tomislav Nikolić ne želi se ni pod kakvu cijenu odreći Kosova, čak i da njegova Srbija nikad ne uđe u Europsku uniju. Prije nekoliko mjeseci isto kazao i delegaciji novinara iz Njemačke.

 - Kad bi službeni Beograd priznao Kosovo došlo bi do građanskog rata. Mi nikada nećemo priznati Kosovo. Ta veza Srba s Kosovom i Metohijom je sudbonosna - objasnio im je Nikolić.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić sličnog je mišljenja po pitanju Kosova. U više navrata je naglasio kako Kosovo kao nezavisnu državu nikad neće priznati, ali ipak kaže da želi da se odnosi Srba i Albanaca normaliziraju , da se uspostave veze i animoziteti smanje.

- Odnos Srbije po pitanju Kosova se neće promjeniti. Uvijek ćemo razgovarati sa Albancima sa Kosova, ali nikad nećemo priznati nezavisnost Kosova - izjavio je prošlog proljeća Vučić u Bratislavi.