Obavijesti

News

Komentari 133

Primorac: 'Što ako Banožića za deset godina dijete pita - Tata, zašto nisi uzeo APN, a mogao si'

Primorac: 'Što ako Banožića za deset godina dijete pita - Tata, zašto nisi uzeo APN, a mogao si'

S jedne strane, ministar Banožić ima moralnu odgovornost kao ministar i državni dužnosnik, no s druge strane, ustvrdio je Primorac, ima i odgovornost prema svojoj obitelji, djeci i supruzi

VIDEO

Ministar financija Marko Primorac u četvrtak je najavio paket poreznih izmjena koji bi na snagu trebao stupiti s prvim danom 2024. godine, a koji bi između ostalog trebao rezultirati i rasterećenjima za najugroženije skupine građana.

Odgovarajući na pitanja novinara nakon sjednice Vlade na kojoj je usvojen Program stabilnosti Republike Hrvatske za razdoblje 2024. - 2026. i Nacionalni program reformi za 2023. godinu, Primorac je rekao da postoji plan za porezno rasterećenje, o kojem je govorio i u kontekstu lanjskog ostvarenog suficita konsolidirane opće države od 0,4 posto, pri čemu je središnja država bila u deficitu od 0,3 posto, no lokalna država u suficitu od 0,6 posto BDP-a.

Poznato je kada kreće isplata: Evo tko može računati na oko 1.250 eura povrata poreza
Poznato je kada kreće isplata: Evo tko može računati na oko 1.250 eura povrata poreza

Tako bi do rasterećenja dohotka trebalo doći za građane u svim dohodovnim razredima, u smislu "promjene i dorade pragova", s obzirom da trenutni iznosi preračunati iz kuna u eure, po fiksnom tečaju konverzije, nisu lako pamtljivi.

Također, Primorac je najavio da će biti predložene i izmjene u sustavu oporezivanja dohotka, također u smjeru rasterećenja, a ticalo bi se onih s niskim dohocima.

Naime, kako je istaknuo, s obzirom da povećanje osnovnog osobnog odbitka više ne bi pomagalo najugroženijim skupinama, već onima u srednjem i višem sloju, razmatraju se drugi mehanizmi dorade poreznog sustava, ali i određeni zahvati u sustavu doprinosa, posebice za mirovinsko osiguranje.

"Smatramo da bi na taj način mogli iznaći određena rješenja koja će pomoći i onim kategorijama građana kojima se do sada navodno nije moglo pomagati. Naravno, svi su bili fokusirani na osnovni osobni odbitak, a povećanje odbitka njima ne pomaže jer ionako nisu bili u poreznim škarama", kazao je Primorac.

Porezna krivo knjižila uplate poreza pa je ispalo da su 2021. završili s 1,4 mlrd. kuna u plusu
Porezna krivo knjižila uplate poreza pa je ispalo da su 2021. završili s 1,4 mlrd. kuna u plusu

Istaknuo je da je primarni cilj fiskalni prostor koji postoji na razini lokalnih jedinica iskoristiti za porezno rasterećenje.

No, da ne bi ispalo da se porezni sustav rasterećuje nauštrb lokalnih jedinica, središnja država će predložiti određena rješenja u smjeru rasterećenja najugroženijih skupina, to jest za one kojima se do sada kroz povećanje osnovnog osobnog odbitka nije uspjelo pomoći, napomenuo je Primorac.

Nije želio konkretnije govoriti o najavljenim poreznim intervencijama, no otkrivši da je porezna reforma u završnoj fazi internih konzultacija u Ministarstvu financija, a nakon cijele predviđene procedure, cijeli paket poreznih izmjena trebao bi biti donesen krajem ove, a na snagu stupiti s prvim danom 2024. godine.

Primorac zamolio da zahtjevi za povećanjem plaća pričekaju novi zakon

Upitan o pritiscima iz javnog sektora za rastom plaća, Primorac je rekao da poboljšana makroekonomska situacija upućuje sve dionike koji se financiraju na bilo koji način iz državnog ili lokalnih proračuna, da pokušaju ostvariti povećanje svojih prava, što je legitimno i očekivano.

Vlada zapravo nema ništa protiv toga, kazao je Primorac, no i napomenuo da je u tijeku proces donošenja novog zakona o plaćama, kao i uredbi o plaćama u državnoj i javnoj službi, kojima će se definirati platni razredi i koeficijenti.

Ministar je ustvrdio kako je riječ o sveobuhvatnoj reformi, "kakva se dugo nije provodila u Hrvatskoj", dodajući da je trenutni sustav plaća toliko kompleksan da ga je teško adekvatno i analizirati.

Cilj novog zakona je ujednačiti prava i osigurati da svi zaposlenici imaju jednaku plaću i naknadu za jednak rad, rekao je Primorac.

Novi sindikat skuplja potpise, žele da se direktivom zajamče dostojanstvene plaće
Novi sindikat skuplja potpise, žele da se direktivom zajamče dostojanstvene plaće

"Naravno, nemam osobno ništa protiv zahtjeva, ali zahtjevi za povećanjem koeficijenata u pojedinim djelatnostima trenutno nam narušavaju taj koncept te ugrožavaju našu predanost donošenju ove reformske mjere, to jest zakona koji bi osigurao bolji i pravedniji sustav", poručio je.

Ujedno je zamolio sve one koji imaju legitimne zahtjeve za povećanjem plaća da pričekaju donošenje novog zakona, a sve skupine koje smatraju da njihove plaće nisu dobro definirane pozvao je da se priključe radnim skupinama ministarstava, kojima su na čelu ministri Marin Piletić za javne, a Ivan Malenica za državne službe.

Primorac je napomenuo da su za provedbu reforme planirani i proračunski rashodi od oko dvije milijarde kuna. Naime, cilj reforme je da radnici u javnom sektoru imaju istu ili veću plaću, a ne da se većini građana smanjuje plaća, rekao je.

Odluka Fortenove o traženju strateškog partnera dobra

Primorac je rekao da ga nije iznenadila jučerašnja najava Fortenove o traženju investitora za kupnju dijela udjela u vlasničkoj strukturi, s obzirom da Fortenova mora refinancirati dio dugova.

"Pretpostavljam da je refinanciranje tih dugova u postojećoj vlasničkoj strukturi, gdje imate određene subjekte koji su sankcionirani, otežano ili možda čak nemoguće", izjavio je Primorac.

Ekonomisti o prodaji Fortenove: Kad Rusi izađu iz vlasništva, to stvara povjerenje partnera u EU
Ekonomisti o prodaji Fortenove: Kad Rusi izađu iz vlasništva, to stvara povjerenje partnera u EU

Vlada prati cijelu situaciju, Primorac smatra da je odluka da se traži strateški partner dobra, a vjeruje da se radi o procesu koji će biti transparentan i u kojem mogu participirati svi subjekti.

Upitan mogu li se mirovinski fondovi uključiti kao potencijalni investitori, o čemu je bilo govora i lani, Primorac je rekao da smatra da mogu, dapače, ne bi imao ništa protiv toga i vjeruje da će oni razmotriti tu priliku.

O Banožićevoj subvenciji: On ima odgovornost i prema svojoj obitelji

Upitan o tome da je ministru obrane Mariu Banožiću odobren stambeni kredit uz subvenciju APN-a, Primorac je ustvrdio da je fokus na članove Vlade i općenito ljude iz "javne sfere" prevelik. S jedne strane, ministar Banožić ima moralnu odgovornost kao ministar i državni dužnosnik, no s druge strane, ustvrdio je Primorac, ima i odgovornost prema svojoj obitelji, djeci i supruzi.

Lovac na nekretnine: Ovdje će niknuti Banožićeva kuća za koju je uzeo državnu subvenciju
Lovac na nekretnine: Ovdje će niknuti Banožićeva kuća za koju je uzeo državnu subvenciju

"Dakle i ministra Banožića njegovo dijete može za deset godina pitati: Tata, zašto ti nisi uzeo APN, a mogao si?", rezonira Primorac.

Smatra da ministri moraju biti oprezni kod ostvarenja određenih prava, no ukoliko koriste legitimna prava koje su omogućena svim građanima, po Primorcu tu nema ništa sporno, posebno s obzirom na Banožićevu najavu da će se odreći svog prava ako je ugrozio to pravo nekom drugome.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 133
VIDEO

Heroji: Znali da im prijeti bolna smrt, ušli su ispod reaktora...
FELJTON: ČERNOBIL, 3. DIO

Heroji: Znali da im prijeti bolna smrt, ušli su ispod reaktora...

Hrabro su ušli ispod reaktora i ispustili vodu, ali i tamo su prošli pravu dramu jer su ostali bez svjetla. Iako su znali da riskiraju bolnu smrt od radijacije, otišli su i spasili svijet od još veće katastrofe...

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca
PETAK ČETRNAESTI

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca

U odnosu na taj sitan ženski (i muški) svijet, kojemu je hajka temeljni oblik borbe za bolji svijet, Marija Selak Raspudić je ispala velika faca. Koliko god mi o tome šutjeli
Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.
FELJTON: ČERNOBIL, 4. DIO

Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.

Oni koji su bili izloženi manjim radijacijama umirali su u godinama nakon i to od akutnih bolesti ili od raka. Katastrofom u Černobilu pogođeni su milijuni ljudi koji su osjetili posljedice izloženosti zračenju