Raskol sindikata zbog povišice: Evo za koliko će eura državne plaće porasti do kraja godine

Nakon sedam krugova pregovora, Vlada je postigla dogovor o dizanju plaća u državnoj i javnoj službi koji je podijelio i same sindikate. Sindikati javnih službi u koje spadaju školstvo, zdravstvo i visoko obrazovanje nisu pristali na dogovor koji su ispregovarali sindikati zaposleni u državnoj službi. Inače, najjači sindikat koji je vodio pregovore u ime državne službe je onaj policijski, a protiv toga su se pobunili i pravosudni policajci. Državni službenici su pristali da osnovica plaće raste po jedan postotni bod u travnju, kolovozu i prosincu, a to znači da će na kraju godine imati tri posto veću osnovicu, koja se onda množi s koeficijentom i stažem kako bi se dobila bruto plaća. Javne službe na to ne pristaju, ali nemaju previše izbora. Premijer Andrej Plenković je najavio da će po zakonu, ako ne potpišu dodatak kolektivnom ugovoru, dogovor s državnom službom biti primjenjivan i na njih, odnosno za svih 265.000 zaposlenih koji rade za državu.

DOBRO SE ŽIVI Plenkovićev najbogatiji ministar Grlić Radman objavio je novu imovinsku: Evo što sve ima...

- S ovim povećanjem će ukupno osnovica rasti više od 50 posto u mandatima naših vlada - poručio je Plenković, koji je rekao da će to proračun stajati oko 300 milijuna eura. Osnovica će u prosincu iznositi 1035 eura bruto nakon ovih povećanja. Samo okvirno smo izračunali i što to znači za plaće zaposlenih. Točan izračun ovisi o mjestu življenja, stažu i broju djece te ga svatko mora izračunati za sebe. Za samca zaposlenog u državnoj službi s plaćom od 890 eura, prvo povećanje iznosi oko osam eura, a ostala dva oko sedam eura. U konačnici će na kraju godine dobivati 22 eura više nego sada. Za samca s plaćom oko 1200 eura, povećanje plaće će nakon svakog povišenja osnovice biti oko 12 eura, a u konačnici 36 eura. Za plaću od oko 1800 eura, plaća će rasti po otprilike 18 eura, pa će u konačnici na kraju godine imati 54 eura višu plaću. Pred izbore, u 2024. godini, plaće u državnoj i javnoj službi su prosječno rasle oko 21 posto, zbog potpuno novog načina njihova obračuna. Osnovica je lani rasla ukupno šest posto kroz dva povećanja. U ovom posljednjem paketu je dogovoreno i povećanje pomoći za rođeno dijete za dvostruko te će iznositi 441 euro, a povećava se i terenski dodatak na 30 eura. Sindikati su dogovorili i da članovi koji sudjeluju u seminarima i drugim sindikalnim aktivnostima imaju tri umjesto dva dana plaćenog dopusta. Svih 11 sindikata javnih službi današnju Vladinu ponudu ocijenili su neprihvatljivom. Njihov zadnji, smanjeni zahtjev bio je rast osnovice za tri posto od veljače i još dva posto od listopada. I uvođenje 50 eura naknade za topli obrok od lipnja.

Glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin i predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Zrinko Turalija su Hini rekli da oni nastavljaju pregovore oko toplog obroka i povećanja plaća u javnoj službi, ali da se osjećaju iznevjerenima jer je ministar najavio nastavak pregovora. Sindikat pravosudne policije je, pak, kritizirao reprezentativnost pregovarača, dva sindikata iz MUP-a koji pregovaraju i sklapaju dogovore u ime državnih službenika. Zaključili su da taj model “pretvara sindikate u instrumente izvršne vlasti”. Ministar Marin Piletić je sindikatima javnih službi dodano poručio da nema dodatnih pregovora i da će se sve, ako ne prihvate postignuto, primjenjivati i na njih. Šef sindikata policije Dubravko Jagić, koji je potpisao dodatak ugovoru, poručio je da je ovo najbolje što su mogli ispregovarati s Vladom.