Sindikalist Mladen Novosel rekao je da građani trpe snažan udar na standard koji traje već nekoliko godina, unatoč Vladinim subvencijama,
SKUPLJI RAČUNI U VELJAČI
Rastu računi za struju i plin: Godišnji trošak veći za 22 eura
Čitanje članka:
2
min
U HTV-ovoj emisiji "Otvoreno" o novim računima, udaru na standard građana i kretanju cijena govorili su Željko Krevzelj (Ministarstvo gospodarstva), Anton Marušić (HEP ODS), Hrvoje Stojić (HUP) i Mladen Novosel (SSSH). Početak veljače građanima donosi obračune s uračunatim dvoetapnim poskupljenjem električne energije. Anton Marušić pojasnio je da su povećanje naknade za opskrbu od studenoga i rast mrežarine od siječnja kumulativno podigli cijenu za oko 12 posto u odnosu na razdoblje prije 1. studenoga.
- Na prosječnu potrošnju jednog kućanstva to iznosi oko 1,8 eura mjesečno, odnosno oko 22 eura godišnje - izjavio je Marušić. Naglasio je da Hrvatska i dalje zadržava status zemlje s jednom od najnižih cijena električne energije za kućanstva u Europskoj uniji, dok je cijena mrežarine među pet najnižih. Osvrnuvši se na stabilnost sustava i nedavni ispad u Dalmaciji, istaknuo je da je Hrvatska izvrsno povezana sa šest susjednih država, što sprječava širenje "blackouta" prema ostatku Europe.
Sindikalist Mladen Novosel iznio je znatno pesimističniji pogled, tvrdeći da građani trpe snažan udar na standard koji traje već nekoliko godina, unatoč Vladinim subvencijama, piše HRT.
- Činjenica je da smo danas iznad prosjeka Europske unije kada je u pitanju hrana i bezalkoholna pića. Preko 30 posto naših plaća ide na hranu, tu smo šest puta iznad prosjeka EU - upozorio je Novosel. Istaknuo je i veliki jaz u primanjima, navodeći da je prosječna hrvatska bruto plaća od 2050 eura znatno niža od europskog prosjeka od 3150 eura.
- Postavlja se pitanje kako je normalno da u tržišnom gospodarstvu prihvaćamo sve tržišne cijene na razini Europske unije, a nemamo tržišne plaće i tržišne mirovine - poručio je Novosel.
Ekonomist Hrvoje Stojić pozvao je na raspravu temeljenu na provjerljivim podacima, a ne na dojmovima.
- Od 2019. naovamo plaće su u Hrvatskoj realno porasle 26 posto, dok je produktivnost porasla upola manje - naveo je Stojić. Ipak, upozorio je na gubitak konkurentnosti gospodarstva jer su cijene za velike potrošače rasle brže nego u ostatku Unije. Pojasnio je da se Hrvatska ne smije uspoređivati samo s prosjekom EU, već sa zemljama Istočne Europe gdje je koncentrirana industrija i kamo odlazi najviše ulaganja.
Željko Krevzelj podsjetio je da je na snazi deveti paket mjera koji vrijedi do 31. ožujka, a kojim se subvencionira cijena struje za kućanstva i poduzetnike. Samim time cijena električne energije za njih je smanjena za 26,7 posto u odnosu na inicijalnu cijenu bez mjera i subvencija Vlade - kazao je Krevzelj. Dugoročno rješenje vidi u energetskoj samodostatnosti i ulaganju u održivost.
- Nuklearna energija je siguran izvor energije koji pruža energiju 24 sata dnevno - zaključio je Krevzelj, dodavši da se kroz razvoj nuklearne i geotermalne tehnologije planira pojačati energetska sigurnost zemlje.
Novosel je na kraju postavio pitanje učinka subvencija na krajnje cijene proizvoda.
- Ako je netko imao subvencioniranu cijenu struje, zašto nam je kruh toliko skup? Nikada se nije dogodilo da cijena električne energije poraste, a da ne porastu cijene pekarskih proizvoda - upitao je, zaključivši kako će sindikalni odgovor na nova poskupljenja biti zahtjev za daljnjim povećanjem plaća.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
