Tvrtka Rio Tinto zbog masovnih prosvjeda u Srbiji privremeno će obustaviti projekt rudnika litija

Multinacionalna korporacija "Rio Tinto" odlučila je privremeno obustaviti projekt "Jadar" koji predviđa istraživanja i otvaranje rudnika litija na području zapadne Srbije nakon što su višetjednim prosvjedima tisuće ljudi primorale srbijanske vlasti da povuku Prostorni plan koji predviđa eksploataciju litija na teritoriju Loznice.

Glavna direktorica "Rio Sava Exploration", tvrtke kćeri "Rio Tinta" u Srbiji, Vesna Prodanović izjavila je u petak da kompanija planira stopirati projekt "Jadar" i pozvati na javni dijalog kako bi se stanovnici upoznali sa svim aspektima predviđenog rudarenja litija.

Prodanović je u intervjuu agenciji Beta rekla kako odluku lokalne vlasti o ukidanju Prostornog plana vide "kao znak da je potrebno da se s nadležnim institucijama dodatno predstave određeni aspekti projekta".

"Otvoreni dijalog u interesu je svih zainteresiranih strana, zajednice i kompanije, a naredni period gledamo kao priliku da se razjasne sva sporna pitanja", rekla je ona.

RUDARENJE LITIJA Prosvjednici dali ultimatum Vučiću: 'Povucite sve sporazume do 7. 1. ili će cijela Srbija stati!'

Suočen s pritiskom tisuća ljudi na ulicama i cestama, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić pristao je povući sporni zakon o eksproprijaciji, koji su prosvjednici, okupljeni na poziv skupine građanskih udruga, pokreta i inicijativa Ekološki ustanak, vidjeli kao prijetnju oduzimanju zemljišta od lokalnog stanovništva za projekt "Jadar".

Potom je iz Beograda od lokalnih vlasti u Loiznici zatraženo da povuku Prostorni plan, čiji je dio bio i eksploatacija litija, a Vučić je poslije posjeta mještanima Gornjih Nedeljica kod Loznice rekao da će se sa "Rio Tintom" "drukčije razgovarati".

Na pitanje kako vidi tu Vučićevu izjavu, Prodanović je ustvrdila da se projekat "Jadar" u svim svojim fazama razvijao sukladno zakonskoj regulativi Republike Srbije i prema visokim standardima Europske unije.

"Jedan od prioriteta je otvorena komunikacija o svim aspektima projekta i s tim ćemo nastaviti i u narednom periodu", rekla je ona.

Prodanović je potvrdila da ne postoji potpisan dokument između Republike Srbije i "Rio Tinta" u vezi s provođenjem projekta "Jadar" iz kojeg proizilaze obveze za bilo koju stranu i da je potpisan samo Memorandum o razumijevanju, "neobvezujući dokument koji potvrđuje da će strane potpisnice u dobroj volji i u zakonskim okvirima raditi zajedno na provođenju projekta".

PROŠIRENJE EU HNV: Položaj Hrvata u Srbiji važan je uvjet procesa pristupanja te zemlje u EU

Za razvoj projekta "Jadar" do sada je, po njezinim riječima, namijenjeno 450 milijuna dolara, a u srpnju ove godine "Rio Tinto" je "donio odluku opredijeliti 2,4 milijarde američkih dolara, pod uvjetom da ishoduje sve neophodne dozvole i odobrenja".

Prema toj planiranoj svoti, "Jadar" bi bio "jedna od najvećih stranih investicija u Srbiji u protekla dva desetljeća i jedan od najvećih greenfield litijskih projekata u svetu", ustvrdila je Prodanović.

Kompanija na čijem je ona čelu dosad je na području Jadra otkupila oko 140 hektara od potrebnih oko 600 hektara zemljišta da bi se mogao realizirati projekt, otvoriti rudnik uz prateća postrojenja, uključujući i odlagalište jalovine poslije kemijske prerade rude, što ekolozi vide kao izričitu prijetnju trajnom zagađenju zemljišta, izvora vode i vodotokova u slivu rijeke Save.

Otkup je u međuvremenu stao i mještani masovno odbijaju prodavati zemljište i pregovarati o prodaji, tvrde aktivisti ekološkog ustanka, dok Prodanović navodi da su "razgovori još u tijeku".

Pokret građanskih udruga i inicijativa Ekološki ustanak na svom posljednjem prosvjedu u subotu ispred zgrade Vlade Srbije dao je srbijanskom predsjedniku i vladi ultimatum da do 7. siječnja povuku sve sporazume i ugovore i proglase moratorij na rudarenje litija, zaprijetivši u suprotnom da će "cijela Srbija stati".

Istodobno, u javnosti se ukazuje i na "velike koruptivne potencijale" tog projekta, a sve su češće ocjene u oporbi da vlast u Beogradu potezima iznuđenim prosvjedima nastoji amortizirati nezadovoljstvo građana uoči parlamentarnih i predsjedničkih izbora najavljenih za početak travnja iduće godine.