Obavijesti

News

Komentari 22

Sabor štiti javni sektor jer su velika većina njegovi zastupnici

Sabor štiti javni sektor jer su velika većina njegovi zastupnici

VELIKA RAZLIKA U Saboru većina zastupnika nema ni dana rada u privatnom sektoru pa ni ne znaju kako se živi u privatnom sektoru

VIDEO

Autor je prodekan i šef dodiplomskog studija Business Analytics na ZŠEM-u te profesor na Građevinskom fakultetu u Rijeci

Je li nekome čudno što u nas nema reformi i što je javni sektor privilegiraniji ako većina saborskih zastupnika nema ni dana rada u privatnom sektoru? Nije čudno jer nisu li žene najviše izjednačene s muškarcima u pravima u onim zemljama gdje je najveći udio žena u parlamentima i politici?

Pa kako to da su se u Latviji u jeku prošle recesije plaće u javnom sektoru smanjile za 30 posto, kapaciteti ministarstava za trećinu, broj vladinih agencija se prepolovio, a nadzorni odbori u državnim poduzećima se ukinuli. Kako to da su reforme baš svugdje moguće, osim u nas? Odgovor je jednostavan. Ako se politikom bave gotovo jedino oni koje bi i trebalo reformirati, od reformi nema ništa, jer seljačku bunu u 15. stoljeću nisu vodili plemići, nego seljaci.

Sabor o izmjenama Poslovnika: Oporba se izborila za svoje, ali opet zastupnika nema na poslu
Sabor o izmjenama Poslovnika: Oporba se izborila za svoje, ali opet zastupnika nema na poslu

A koliko neki izvan privatnog sektora imaju sluha za realnost najbolje govori sljedeći primjer. Nedavno je tako u jeku korona krize čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever pozvao da se Vlada postavi oštrije prema gospodarstvu i zatvori niz gospodarskih grana jer, po njemu, čovjek je bitniji od ekonomije. Samo, bi li Sever tražio zatvaranje gospodarstva, dakle utjecao na privatni sektor, kad bi onda i on sam dobio znatno manju plaću? Malo morgen.

Problem je kad takvi kao Sever, pojedinci iz javnog sektora, ali i parajavnog sektora, koji imaju zagarantirane plaće, politički predstavljaju i privatni sektor.

Slično je nedavno premijer Plenković uslijed neviđene krize oko nedostatka lijekova u bolnicama izjavio: “Dali smo sedam milijardi za plaće privatnom sektoru pa zato nemamo za veledrogerije”. Suprotno Plenkoviću, njemačka kancelarka Merkel je u ožujku na početku pandemije izjavila: “Njemačka će učiniti što god je potrebno da pomogne svojoj ekonomiji”. Jasno, mislila je na privatni sektor. Uistinu je velika razlika između hrvatskog “davati” nekome i njemačkog “činjenja”, bez obzira na cijenu. Ali da naš premijer može biti uz nekoga i ponašati se vrlo njemački pokazuje sljedeća njegova izjava: “Učinit ćemo sve da se javnom sektoru isplate božićnice”. Ne onima koji ih uistinu zaslužuju, dakle liječnicima i sestrama koji rade s COVID bolesnicima, nego baš svima, pa i nekorisnima.

Plenković je opleo po oporbi: 'Obmanjujete jer vam je žao što niste pobijedili na izborima'
Plenković je opleo po oporbi: 'Obmanjujete jer vam je žao što niste pobijedili na izborima'

Samo kako se ta privilegiranost javnog sektora ostvaruje? Pa kroz većinu u Saboru i generalno u politici. Kad sam prije dvije godine analizirao gdje su radili saborski zastupnici u Hrvatskoj i Njemačkoj prije dolaska u Sabor i Bundestag, primijetio sam veliku razliku. Za razliku od Njemačke, gdje je puno zastupnika radilo barem dio vremena u privatnom sektoru, u Hrvatskoj je takvih zastupnika u prošlom sazivu bilo daleko manje.

Ako, recimo, pogledate tko sjedi i u novom sazivu Sabora, vidjet ćete da golema većina zastupnika nema ni dana rada u privatnom sektoru. A kako onda oni koji ne znaju kako se živi u privatnom sektoru mogu išta znati o tom istom sektoru? I upravo struktura Sabora u kojem je najviše zastupnika javnog sektora jasno objašnjava zašto je u Hrvatskoj duboki jaz između privatnog i javnog sektora te zašto se taj jaz ne mijenja čak ni s promjenom vladajuće stranke.

Jaz između privatnog i javnog 

Jasno da javni sektor mora imati svoje predstavnike u Saboru kako bi štitili svoje interesa, ali iz istog razloga mora i privatni sektor. Ako mislite da interese privatnog sektora mogu štititi predstavnici javnog sektora, onda nam ni žene ne trebaju u Saboru, jer ima muškaraca koji ih mogu dobro zastupati. To su vjerojatno argumenti koje čujete u konzervativnim zemljama od onih koji ne žele žene u parlamentima. Zato kao što muškarci ne smiju predstavljati žene, ni javni sektor ne smije predstavljati privatni. Točka.

SDP pokreće opoziv ministra Ćorića: 'Zbog niza afera on više ne može obnašati tu dužnost'
SDP pokreće opoziv ministra Ćorića: 'Zbog niza afera on više ne može obnašati tu dužnost'

Samo često tijekom izbora čujemo laži kako ćemo biti bogati kao Švicarska. Nije da je to nemoguće, jednoga dana, samo da bismo bili bogati kao Švicarska ili barem Njemačka moramo iskopirati i sve standarde i norme ponašanja koje imaju Švicarska i Njemačka. Baš sve, a ne samo one koji trenutačnim političarima pašu. A vidimo da struktura Sabora rapidno odudara od njemačke pa smo zato i po standardu bliži Bugarskoj nego Njemačkoj. Baš kao što i zaslužujemo.

I uistinu mi naš političko-ekonomski sustav u nekim segmentima više sliči feudalizmu nego zapadnoj demokraciji. Politikom se u nas prvenstveno bave predstavnici javnog sektora, a poslanje mnogih od njih je da štite svoje supružnike, djecu, rodbinu i stranačku pastvu, koji su jasno isto iz javnog sektora, jer plemstvo se s kmetovima ne druži, pa ni ne ženi. Pa nije li onda jasno zašto u vrijeme pandemije premijer može izjaviti kako on i Vlada nešto daju privatnom sektoru, premda u principu samo vraćaju ono što su im prije kroz namete uzeli. Zbog takvih izjava privatni sektor javnome ne vjeruje i mi bismo baš svi morali znati kako privatni sektor nisu samo poslodavci, privatni sektor su i radnici koji rade u tom sektoru. A ne voze svi poslodavci Bentleye, samo rijetki, niti svi žive u dvorcima. Naprotiv, u dvorcima žive samo poslodavci kojima je upravo politika poklonila imovinu.

'HDZ dijeli demokršćanska načela, ali poštujemo i slobodu drugih. To je pozicija Hrvatske'
'HDZ dijeli demokršćanska načela, ali poštujemo i slobodu drugih. To je pozicija Hrvatske'

A zašto supremacija javnog sektora tako dugo traje? Pitanje je identično sljedećem: “Zašto je feudalizam u Europi tako dugo trajao?”. Pa vjerojatno zato što su srednjovjekovne parlamente činili vlastelini i, nećete vjerovati, vlastelini su štitili prvenstveno interes svoje klase. Jasno, više nemamo plemstvo i kmetove, ali u Saboru imamo zaposlenike javnog i privatnog sektora, pri čemu su ovi prvi znatno brojniji. Zanimljivo kako oko pitanja o javnom sektoru HDZ i RF često djeluju kao bratske stranke.

Da naši političari pokazuju “razumijevanje” o privatnom sektoru vidjeli smo neki dan kad je Vlada najavila podizanje minimalne bruto plaće na 4250 kuna bruto.

Što koči poslovanje 

Samo je li povećanje minimalca razborita mjera u vrijeme pandemije kad zbog pada prometa mnogo poduzetnika planira zatvaranje firmi? Jasno da nije, jer ruku na srce, radi se o čistom populizmu. Prvo, kako nam je premijer pravnik, očekivali bismo od njega da provodi radikalne reforme, poput onih u Latviji, jer netko tko je pravnik možda se ne mora razumjeti u financije i ekonomiju, ali bi se morao razumjeti u zakone i regulative.

'Mjere funkcioniraju, lockdown i policijski sat nisu opcija...'
'Mjere funkcioniraju, lockdown i policijski sat nisu opcija...'

Na primjer, premijer bi morao razmišljati što je to što koči poslovanje firmi u Hrvatskoj, što je to što sprečava dolazak stranog kapitala, kojim mjerama povećati broj patenata i startupova u Hrvatskoj, kojim mjerama spriječiti odljev ljudi, poboljšati zdravstvo i obrazovanje, a pritom ne dizati nove poreze. Samo umjesto da se provode reforme kao u Estoniji i Litvi, puno je jednostavnije predložiti podizanje minimalne plaće, jer to Vladu baš ništa ne pogađa, pogađa samo poduzetnike. Usput, ova inicijativa oko minimalne plaće ima barem dvije štetne posljedice.

Prvo bi mogla dodatno smanjiti udio industrije u Hrvatskoj. Naime, svijet je u globalizaciji i poduzetnike više ništa ne tjera da proizvodnju drže u Hrvatskoj. Koja je razlika u transportnim troškovima između proizvodnje u Grudama i Imotskom, Iloka i Bačke Palanke? Skoro nikakva. A poduzetništvo ima smisla dokle god u biznisu možete zaraditi više nego oročavanjem ili samo držanjem u banci.

A ako taj zahtjev nije ispunjen, koristi se poznati model Rade Borić i drži 150.000 eura u banci, jer poštovana saborska zastupnica očito ne vjeruje ni lijevo orijentiranim poduzetnicima iz vlastite stranke. Alternativa držanja novca u banci je da se firma jednostavno preseli tamo gdje su plaće niže i upravo do toga bi ova mjera Vlade mogla dovesti.

Grbin Plenkoviću: Najjača mjera koju ste donijeli je zabrana točenja alkohola poslije ponoći
Grbin Plenkoviću: Najjača mjera koju ste donijeli je zabrana točenja alkohola poslije ponoći

Preseljenje proizvodnje povećava nezaposlenost, a kad pandemija nestane, prvo na pameti će ovima na margini hrvatskog interesa biti da otiđu odavde, što dalje, to bolje. Dakle, povećanje minimalne plaće moglo bi imati i negativan utjecaj na demografiju. Usput, nisu plaće u Norveškoj, Njemačkoj i Nizozemskoj visoke zato što su tamošnje vlade natjerale poduzetnike da podižu plaće, nego zato što su te zemlje za razliku od Hrvatske efikasne, s niskom korupcijom, a za državu rade samo oni koji su korisni društvu i privatnom sektoru.

Sve u svemu, nama trebaju reforme - recimo, zahtjev za više zastupnika u Saboru iz privatnog sektora. Udruge privatnog sektora ne moraju ulaziti u političku arenu, ali svom članstvu mogu sugerirati da neke stranke jednostavno izbjegavaju jer imaju premalo predstavnika privatnog sektora na svojim listama.

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 22
VIDEO

'Nije dovoljno izaći na kavu te kod frizera pa je sve opet ok...'
VIDEO: PANEL O KRIZI

'Nije dovoljno izaći na kavu te kod frizera pa je sve opet ok...'

REFORME ODMAH U panel raspravi 24sata stručnjaci kritizirali ministra Marića: 'Trebao se prvo zadužiti vani, jer kad svi krenu to radit, mi ćemo izgledati najgori'. Za mlade kažu: ' Oni apsolutno ne puše političare...'

Nakupi se: Komore su lani od članarina ubrale  292 mil. kuna
KOLIKO TROŠE NA PLAĆE, USLUGE...

Nakupi se: Komore su lani od članarina ubrale 292 mil. kuna

U Hrvatskoj više od 20 komora raspolaže s gotovo 630 milijuna kuna imovine, pokazuju podaci inicijative Psihološko proljeće. To su prilično zatvoreni sustavi koji ubiru novac, a članovi često ne znaju kako se on točno troši
Hrvatska više ne može čekati. Trebamo reforme i to odmah!
KAKVU ZEMLJU ŽELIMO?

Hrvatska više ne može čekati. Trebamo reforme i to odmah!

‘Reforme odmah!’ je kampanja 24sata za provođenje nužnih reformi bez kojih Hrvatska ne može izbjeći gospodarski krah ni omogućiti bolju budućnost za sve. Podržite nas i pratite svaki dan