Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
DHMZ tijekom rujna uvodi i promjenu sustava meteoalarma. Umjesto dosadašnjih velikih klimatskih regija, upozorenja će se izdavati za pojedine županije.
Nakon niza vrućih i toplih dana, Hrvatsku je zahvatila nagla promjena vremena. Temperature su osjetno pale, u dijelovima zemlje pada kiša, a zbog jakog vjetra i grmljavinskog nevremena na snazi su meteoalarm upozorenja. Ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler gostovao je u Dnevniku Nove TV te najavio mirniji vikend na kopnu, dok će na Jadranu i dalje puhati jaka bura. Za dvije regije, kninsku i splitsku, za petak je na snazi narančasto upozorenje zbog grmljavinskog nevremena.
Güttler je komentirao i pitanje je li ovogodišnje ljeto možda posljednje "hladnije" u odnosu na ono što nas čeka.
"Ne znam kakvo će biti ljeto 2027. Hoće li biti isto, toplije ili hladnije. Ono što znamo je da se nastavlja trend zagrijavanja svijeta, Europe i Hrvatske, ali moguće su različite varijacije od godine do godine", rekao je ravnatelj DHMZ-a.
Ovogodišnje ljeto bilo je rekordno toplo na području Europe, čime je srušen rekord iz 2003. godine. I u Hrvatskoj je zabilježen niz temperaturnih rekorda.
"Mnogo je rekorda srušeno u Hrvatskoj. Jedan koji je jako impozantan – u gradu Rijeci je 20 dana u kontinuitetu bilo upozorenje za određene razine toplinskog vala, žuto, narančasto, crveno", rekao je Güttler.
Što se tiče jeseni, dugoročne prognoze upućuju na nastavak toplijih razdoblja od prosjeka. Ipak, Güttler upozorava da za konkretnu prognozu treba pratiti kratkoročne modele, iz dana u dan i iz tjedna u tjedan.
"To neće biti temperature preko 30-35, ali će jesen vjerojatno biti toplija od prosjeka, a zbog nekoliko razloga moguća su nešto kišnija razdoblja na području juga Hrvatske i Dalmacije", rekao je.
DHMZ tijekom rujna uvodi i promjenu sustava meteoalarma. Umjesto dosadašnjih velikih klimatskih regija, upozorenja će se izdavati za pojedine županije.
"Regije za koje izdajemo meteoalarm upozorenja su regije koje su slične u Hrvatskoj po nekakvim obilježjima klime. Međutim, praksa pokazuje da vrlo često operativne snage, snage civilne zaštite, vatrogasci, Ravnateljstvo civilne zaštite, Hrvatske vode, kao i građani, trebaju informaciju koja je točnija u prostoru", objasnio je Güttler.
To znači da će se, primjerice, upozorenje za jak vjetar, obilnu kišu ili visoke temperature ubuduće moći izdati preciznije za određenu županiju, umjesto za šire područje.
"Nadam se da će to i našim građanima, i svima koji koriste informacije, puno više značiti", dodao je.
Güttler je govorio i o sustavu SRUUK-a, odnosno Sustavu za rano upozoravanje i upravljanje krizama, koji je u Hrvatskoj u primjeni od 2023. godine.
Riječ je o sustavu putem kojeg građani na mobitele mogu dobiti upozorenja o opasnostima i izvanrednim situacijama. Različite institucije prepoznaju rizike iz svog područja, a među njima je i DHMZ kada je riječ o opasnim vremenskim pojavama.
DHMZ je od uvođenja sustava pet puta aktivirao takva upozorenja.
"To su ponekad bili veliki grmljavinski sustavi preko čitave Hrvatske, a ponekad su bili fokusirani dijelovi zemlje", rekao je Güttler.
Sustav bi se u budućnosti trebao dodatno usklađivati s rješenjima koja se uvode u drugim europskim državama.
24sata © 2026
