Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

'Smiljana je latentno agresivna i opsjednuta čistoćom kuće...'

Na Županijskom sudu u Varaždinu nastavljeno je suđenje Smiljani Srnec, osumnjičenoj da je ubila sestru Jasminu Dominić. Ispitali su vještake Psihijatrijske bolnice Vrapče...

Foto: Željko Hladika/24sata
38 komentara

Vještaci iz Psihijatrijske bolnice Vrapče Goran Arbanas, specijalist forenzičke psihijatrije i Bogdan Krajačić, profesor psihologije.

Vještake ispituju zajedno (simultano), no na pitanja uglavnom odgovara vještak psihijatar.

POGLEDAJTE VIDEO:

U dijelu nalaza i mišljenja psihijatrijskog nalaza citiran dio iskaza Dragutina Sabola, koji je izdvojen iz spisa, pa se i taj dio izdvaja, kao i dio iskaza svjedoka Romeo Kanižaja u kojem govori o razgovoru s policajcima. Riječ je o dijelovima iskaza koji su izdvojeni, odnosno na kojima se ne može temeljiti sudska odluka.

SUĐENJE: NAŠLI I MUŠKI OTISAK Jasmina na glavi imala vreću, na njoj je otisak palca Smiljane

Ždo: Kod okrivljenice prisutan niži prag tolerancije, latentna agresivnost, pretjerana impulzivna reakcija

- Radi se o karakteristikama ličnosti na osnovu psihologijskog testiranja. Osoba koja je latentno agresivna kod nje se može očekivati niži prag tolerancije, odnosno lakše će agresivno reagirati u stresnoj situaciji. Za neke stvari koje je sama navela da je napravila, nismo vidjeli u afektivnom izražaju kajanje. Projekcija prebacivanja krivnje znači da neka objašnjenja za postupke ne nalazimo u sebi, nego u drugima.

Znači li to da je riječ o osobi koja ne bi preuzela odgovornost?

- Ne možemo generalizirati, ali da.

Primijetili ste da je opsesivna u nekim stvarima?

- Da, ona je sama navela da je pretjerano opsesivna u održavanju kuće koju je više puta morala čistiti da bi bila zadovoljna čistoćom.

Dijagnosticirali ste disocijalni poremećaj ličnosti. Jesu li osobe s tim poremećajima sklone agresivnom ponašanju?

- Poremećaji ličnosti nisu duševne bolesti. Svaki živi čovjek ima neke osobine ličnosti, kad su one osobito izražene tad ih nazivamo poremećajima ličnosti. Određene karakteristike su odsutnost osjećaja krivnje, osjećaj da ima pravo nešto napraviti pa i kršiti norme, agresivnost može biti dio poremećaja, ali i ne mora. Kod tih osoba u pravilu nije izraženo kajanje, odnosno nalaze opravdanja i racionaliziraju svoje ponašanje.

Na temelju čega ste utvrdili da je bila ubrojiva?

- Na temelju odsutnosti elemenata koji bi govorili da je u vrijeme počinjenja bila smanjeno ubrojiva. Oni ne utječu na sposobnost razumijevanja djela. Svoja mišljenja smo temeljili na uvidu u spis, naših razgovora i promatranja reakcija.

Znate li je li konzumirala opijate, odnosno lijekove sedative?

- Prema medicinskog kartona uzimala sedative i antidepresive od prosinca 1996. nadalje. Te lijekove je dobivala zbog blažih smetnji, nesanice, anksioznih i depresivnih simptoma koji su nastupali nakon nekih stresnih situacija.

Obrana: Postoji li psihološki psihijatrijski profil ubojice?

- Ne.

Napisali ste da ste koristili spis državnog odvjetništva? Koji dio spisa?

- Naš zadatak kao vještaka je da proučimo sudski spis i izdvojimo najvažnije podatke. Bilješke iz 2005. smo vidjeli, ali nismo koristili.

Nismo ispitivali okrivljenicu o onome što je bilo u službenim bilješkama. Mišljenje donosimo na temelju medicinskog ispitivanja, ponašanja okrivljenice, a tek onda na temelju svjedoka. Poremećaji ličnosti su trajna stanja koja se ne mijenjaju.

Zašto je za Vaše mišljenje bitna činjenica da se branila šutnjom?

- Zato jer se nije odredila o djelu.

Zašto vam je bitan nalaz obdukcije?

- Kad sud traži psihičko stanje ispitanika onda ne možemo govoriti o nečijem kapacitetu da nešto počini, ako ništa nije počinjeno. Svi iskazi svjedoka su nam bitni zato što ponekad, kod ljudi koji imaju psihičke bolesti, a ne liječe se, drugi prije primijete neke elemente.

Kako donosite mišljenje o dijagnozi?

- Osnova za postavljanje dijagnoze su nam razgovor s ispitanicom, testiranje ispitanice i promatranje ispitanice.
Na temelju čega ste zaključili da je imala problema u srednjoj školi?

- Sama nam je rekla nakon što smo je pitali temeljem navoda iz spisa. Prvo nije navela da je mijenjala školu, kad smo je suočili s tim podatkom, sama je rekla.

Znate li koju školu je završila?

- Znam što mi je navela da je prvo upisala jednu školu, pa se prebacila u drugu. Ni roditeljima nije željela govoriti da je promijenila školu jer ih nije htjela uznemiravati. Ovo je samo dijelom uobičajeno ponašanje, uobičajeno je da djeca roditeljima ne govore sve ocjene, ali je vrlo neuobičajeno da netko ne govori roditeljima da je promijenio školu.

Znate li u kojim okolnostima je živjela kad je promijenila školu?

- Prema njezinim riječima, majka je otišla u Njemačku, a otac je povremeno radio na terenu.

Je li na određene probleme u odrastanju moglo utjecati to što je otac bio nasilan i pretukao čovjeka?

- To je mogao biti faktor koji je pridonio razvoju njezine ličnosti, ali je samo jedan od faktora koji utječe na razvoj poremećaja ličnosti.

Pišete od 1996. do danas povremeno je znala imati simptome zbog kojih je uzimala antidepresive?

- Prema medicinskom kartonu dijagnoza je nesanica.

Sljedeća dijagnoza je anksiozni poremećaj?

- Postavljena je 2003. godine.

Je li to period nakon rođenja druge kćeri? Jeste li to utvrđivali?

- Ne znam.

Jeste li razgovarali s njom o odnosima u obitelji? Kakav je bio odnos sa sestrom?

- Naveli smo sve u nalazu i mišljenju. Da je odnos u početku bio dobar, ali da se kasnije sestra bolje snašla u Zagrebu na studiju pa su se njihovi susreti prorijedili. Dok su bile mlađe Smiljana je sestri pisala lektiru.

Znate li kad je završavala prvu godinu? Znate li nešto o njihovim odnosima između 1997. i 2000.?

- Jasmina je bila u vezi s oženjenim čovjekom koji je trajao dvije godine. Ubrzo je saznala okolina, majka preko ujne. Rekla je i da je čuvala njezinu tajnu. Uvijek su bile jako prisne, sestri je jako pomagala nakon što je rodila kćer.

Jeste li utvrđivali odnos Smiljane s majkom?

- Naravno. Nije ga opisivala kao nešto posebno blisko, više je bila bliska sa sestrom. Konkretne probleme u njihovu odnosu nije navodila.

Što je rekla o odnosu s ocem?

- Žalila se da je otac pio, da je pod utjecajem alkohola znao reagirati neprimjereno zbog čega je  Kad je rekla roditeljima za trudnoću, otac joj je pružio podršku i rekao da će joj pomoći financijski.

Koje godine je bio taj događaj s ocem?

- Ona i suprug su posudili novac od oca, on u pijanom stanju tražio novac natrag, misli da ju je i udario.

U nalazu utvrđujete narcističke crte?

- Kad je ona pričala o sebi, uglavnom se prikazivala u pozitivnom svjetlu.

Znate li da joj se sudi za ubojstvo? Utječe li to na način prikazivanja sebe?

- Naravno da utječe.

Je li ona u intervjuu spomenula ijednu svoju manu?

- Kao manu navodi da se brzo umara, mora sama obavljati kućanske poslove jer ih ona najbolje napravi. U priči o manama ispričala jednu svoju pozitivnu stranu.

Je li vam rekla da joj je žao da nije završila školu koju je prvo upisala? Je li to neka vrst žaljenja?

- To nije žaljenje.

Jeste li je pitali kako se brani u ovom postupku?

- Da. Kad se osoba brani šutnjom ne možemo provjeriti neke podatke.

Jeste li je pitali je li je branitelj savjetovao da se brani šutnjom.

- Da jer to utječe na motivaciju za to da se netko brani šutnjom.

Kolika je učestalost ovih poremećaja ličnosti?

- Znamo da je učestalost svih poremećaja oko 13 posto, ne znamo kolika je učestalost pojedinog poremećaja.

Nedostatak empatije kao element disocijalnog poremećaja?

- Prema kome je izostala empatija. Prema onim situacijama u kojima je nekoga povrijedila, recimo u situaciji kad je izmislila da je napadnuta.

Utječe li na vaše mišljenje činjenica da nikoga nije imenovala ni direktno optužila?

- Sama navela da je srela trojicu Roma, zato ih je mogla tako lako opisati, nije morala izmišljati.

Je li to jedini događaj u kojemu je izostala njezina empatija?

- Recimo ova situacija u školi. To nije samo žaljenje za neku osobu ili žrtvu, već žaljenje za onim što smo učinili, a što je protupravno.

U kojim uvjetima je provedeno ispitivanje?

- Počelo je 15. travnja. Znam da je 15. došla u psihijatriju u Vrapče. Znam da je došla iz Remetinca. Na razgovor je dovode iz zatvora u Remetincu. Na svim razgovorima smo bili doktorica i ja, osim na psihologijskom testiranju.

Da li su bili prisutni studenti?

- Bili su prisutni specijalizanti. Uobičajeno je prisutno deset-petnaest osoba. To je bio samo završni sastanak. Prije toga provedeno više razgovora.

Na temelju čega ste utvrdili narcističke crte? Je li to na temelju toga što sebe opisuje kao vrijednu i marljivu i ne nalazi si mane?

- Između ostalog.

Je li ona na temelju svega toga opasna za okolinu?

- Osobe koji imaju disocijalni poremećaj ličnosti češće čine kaznena djela, njihov postotak u populaciji koja čini kaznena djela vrlo visok.

Zašto ne vidimo testove koje ste radili s okrivljenom?

- Nije standardni postupak da testovi budu u nalazu i mišljenju. Prema odredbama psihološke komore to mora biti izvanredna situacija da testovi budu u spisu.

Bila je u Zagrebu četiri dana bez ikakvih sredstava za higijenu i bez rezervne odjeće, dovedena je u petak, a na razgovoru bila u ponedjeljak. Utječe li to na razgovor s vama?

- Ne bitno.

Sudac: Ukoliko bi se promijenila strategija obrane i ukoliko bi ona iznijela obranu da bi mogli dati konkretnije podatke o stanju volje u tom trenutku?

- Da.

Ždo: Prema podacima ispitivanja aktualno intelektualno funkcioniranje nalazi se na visokoj razini.

- To znači da je iznadprosječno inteligentna.

Čitaju iskaze svjedoka iz istrage Vanje Krajačić, koja je radila u automat klubu u Čakovcu.

- U travnju 2014. godine Smiljana je igrala na aparatu igara na sreću, pri čemu je dobila jackpot u iznosu od 600,00 do 700,00 kuna. Kako se u takvim slučajevima uzimaju osobni podaci osobe koja je osvojila zgoditak, sjećam se da se Smiljana interesirala da li se ti podaci javno objavljuju - rekla je Krajačić.

SLUČAJ ŠKRINJA 'Smiljana će na sudu šutjeti i neće teretiti tatu Martina...'

Svjedokinja Đurđa Horvat, ravnateljica O. Š. Mala Subotica pričala je o tome da je Smiljana pohađala praksu u školi, a da uopće nije pohađala nastavu u srednjoj školi. Poznaje i Jasminu jer su obje pohađale tu školu. Istaknula je da je Jasmina Dominić bila izuzetno dobra učenica, najbolja u svojoj generaciji, da je išla na natjecanja te da je bila dobra sportašica. Smiljana nije bila tako dobra kao njena sestra, ali ni sa njom nije imala nikakvih problema.

- Smiljana Srnec mi se 1992. obratila s molbom da bi obavljala praksu u našoj školi pri čemu je navela da pohađa Srednjoškolski centar u Čakovcu, smjer - suradnik u nastavi. Odobrila sam da Smiljana obavlja praksu, no tražila sam da donese uputnicu od srednje škole kako bi se time pravdalo obavljanje prakse. Smiljana je praksu počela obavljati no uputnicu nije donijela. Ispričala je kako nije imala vremena otići po uputnicu te da će uputnicu donijeti njezina majka. Smiljana je završila s obavljanjem prakse, a kako nije donijela uputnicu kontaktirala sam ravnatelja Srednjoškolskog centra u Čakovcu te saznala da Smiljana ne pohađa Srednjoškolski centar odnosno da se ispisala u trećem razredu jer je imala puno izostanaka i loših ocjena pa joj je prijetilo izbacivanje iz škole - ispričala je ravnateljica.

Smiljanina majka Katarina Dominić nije znala da joj kćer ne pohađa srednju školu već joj je to priopćila ravnateljica.

- Bila je jako iznenađena i navela kako Smiljana svaki dan odlazi u školu. Kad sam je suočila s činjenicom da ne pohađa srednju školu, negirala je to navodeći da se radi o grešci - rekla je Horvat. Navela je i da je Smiljana Srnec bila dobra majka svojoj djeci te kako se često znala žaliti da je teško bolesna, da ima karcinom kralježnice, a često je govorila da su joj i djeca bolesna.

Ždo predlaže da se kao svjedoke pozovu Draga i Nada Sabol. Ispitat će se i policajci koji su obavljali obavijesne razgovore vezano uz nestanak kako bi utvrdili na koji način se provode ti razgovori i jesu li oni zakonit dokaz.

Sljedeća rasprava 7. studenog ispitat će vještaka sudske medicine i obducentica i svjedoke optužbe i 14. studenog policijske službenike.

 

 

Možda vas zanima i ovo:
Message