Svake godine četvrte subote u mjesecu studenom u Ukrajini se obilježava spomen na žrtve Holodomor - umjetno stvorene gladi koju je namjerno stvorio Staljin. Umrli su milijuni ljudi...
'NAJGORI ZLOČIN U POVIJESTI ČOVJEČANSTVA'
Smrtonosna glad Holodomora, milijuni ljudi umrli u mukama: 'Jeli su vrane, na kraju i ljude...'
Između 1932. i 1933. oko deset milijuna sovjetskih građana, prvenstveno Ukrajinaca, umrlo je od stravične gladi. Masovna glad nadmašila je najgore noćne more – ljudi su pribjegavali kanibalizmu i nestajala su cijela sela, a 25.000 ljudi dnevno umiralo je od gladi. No, ono zbog čega se taj period nazvan genocidom jest činjenica da je to bila umjetno stvorena glad, koju je smislio Staljin.
Razlog je otpor ukrajinskih seljaka da prihvate rusku gospodarsku politiku, te čistka nepodobnih nakon čega je Ukrajina ostavljena u stanju političke, socijalne i psihološke traume. Ukrajina je 2006. službeno Holodomor, poznat i kao Gladomor, proglasila genocidom, ali Rusija, kao i Sovjetski Savez prije nje odbija da se obiteljima žrtava plati odšteta.
Holodomor je ukrajinska riječ, koja se sastoji od riječi holad(glad) i mor(smrt, patnja) i koja je skovana kako bi opisala epidemiju gladi iz 1932. i 1933. Doslovan prijevod glasi otprilike: 'masovno umiranje od gladi'.
Beskrajne procesije prosjaka na ulicama
- Staljin je 1932 povisio proizvodne kvote za žitarice pa se ne 30 nego 44 posto uroda moralo predati, kvota koja je namjerno bila znatno veća nego što je bilo dostižno: 'To je znamenito proljeće 1932. kada je izbila glad i kad su se pojavili prvi slučajevi smrti od gladi. Sjećam se beskrajne procesije prosjaka na ulicama i putevima, koji su išli od kuće do kuće. Bili su u različitim stadijima gladi, prljavi i u dronjcima. S ispruženim rukama molili su za hranu, bilo koji oblik hrane; jedan krumpir, jednu ciklu ili barem jedan klip kukuruza', piše Ukrajinac Miron Dolot.
Jedan muškarac u Mironovom selu dobio je zapovijed da preda 500 kg pšenice, što je ispunio. Odmah je uprava od njega zahtijevala još 1.000 kg, zahtjev koji je mogao ispuniti samo ako proda većinu svog imanja. Sljedeći zahtjev popeo se na 2.000 kg, a ovaj put ništa više nije mogao učiniti. Bio je optužen da je kulak i izdajnik, uhićen je i skupa s obitelji deportiran. Njegovo imanje je zaplijenjeno i prenamijenjeno u ured mjesnog sovjeta. O seljaku i njegovoj obitelji nitko više nije ništa čuo - piše Philipp Blom u svom djelu Rastrgane godine.
Situacija na selu nalikovala je paklu, prisjeća se Miron:
'Viđali su se čudnovati sprovodi: djeca koja vuku kolica na kojima leže tijela njihovih roditelja, ili roditelji koji vuku tijela svoje djece. Nije bilo lijesova, niti pogrebnih ceremonija sa svećenicima.
Blom nadalje navodi da su suočeni sa smrću gladi seljaci su činili sve u svojoj moći ne bi li spasili sebe i svoje obitelji.
- Neki od njih počeli su jesti pse i mačke. Drugi su lovili ptice: vrane, svrake, lastavice, vrapce, rode te čak i slavuje. Mogli ste vidjeti izgladnjele seljake kako pretražuju obalu rijeke u potrazi za ptičjim gnijezdima(...). Jeli su korov, lišće i koru s drveća, kukce, žabe, puževe'
Timothy Snyder u svom djelu Krvava prostranstva navodi kako je masovno umiranje od gladi 1933. bilo je posljedica Staljinovog Petogodišnjeg plana koji je provođen od 1928. do 1932.
- Upravo tih godina Staljin je preuzeo kontrolu nad vrhuškom komunističke partije, silom provodio politiku industrijalizacije i kolektivizacije i postao strašni otac napaćenog stanovništva.
Tržište je preobrazio u plan, seljake u robove, a pustoši Sibira i Kazahstana u lanac koncentracijskih logora. Svojom politikom desetke tisuća je ubio streljanjem, stotine tisuća iscrpljenošću, a milijune je doveo na rub umiranja od gladi - piše Timothy Snyder u svom djelu.
Seljak, možda ponajviše ukrajinski seljak, naglašava autor, bio je odlučan u otporu politici koja ga je lišavala zemlje i slobode. Kolektivizacija je značila golem sukob između najveće skupine u sovjetskom društvu, seljaštva, i sovjetske države i policije. Gladni seljaci kretali su se gradovima duž željezničkih pruga i od slabosti bi padali u nesvijest na tračnice. U mjestu Harcizk, seljaci koji su bili otjerani sa željezničke stanice objesili su se na stabla pored pruge - navodi Snyder u svom djelu.
Politički emigrant Arthur Koestler, koji je došao u Sovjetski Savez da bi se pridružio izgradnji socijalizma, imao je slično iskustvo. Znatno kasnije sjećao se kako je na stanici u Harkovu seljanka podizala ' do prozora vagona svoju zastrašujuću djecu s nenormalno velikim glavama koje su se nekontrolirano micale, s rukama i noga poput štapića i jako natečenim trbusima.'
Zapisao je da ukrajinska djeca nalikuju 'embrijima u formalinu'.
- Stanovnici gradova bili su navikli na seljake koji na tržnici nude i prodaju svoje proizvode. Seljaci su 1933. nastavili dolaziti na tržnice ali ne zato da bi prodavali, već zato da bi prosili. Prazne tržnice gdje više nije bilo ni robe ni kupaca, postale su turobna poprišta umiranja.Početkom dana moglo se čuti samo plitko disanje umirućih, pokrivenih dronjcima koji su nekad bili odjeća. Jednog proljetnog jutra, usred gomile mrtvih seljaka na harkovskoj tržnici, dijete je sisalo grudi svoje majke a njeno je lice bilo sivo i beživotno. Prolaznici su to već viđali, ne samo mnoštvo mrtvaca, ne samo mrtvu majku i živo dijete, nego upravo tu scenu, mala usta, posljednje kapi mlijeka i hladnu bradavicu. Ukrajinci su za to skovali frazu. Govorili bi jedna drugome, tiho, u prolazu: 'Ovu su vjesnici socijalističkog proljeća.? - opisuje Snyder situaciju u Ukrajini.
'Staljinov cilj bio je ubiti što više Ukrajinaca'
Američka povjesničarka Anne Applebaum, autorica knjige "Crvena glad: Staljinov rat protiv Ukrajine" (Red Famine: Stalin's War on Ukraine), tvrdi da je Staljin osobno odgovoran za Veliku glad koju je namjerno stvorio
- Do gladi je došlo 1932. a ona je uzrokovana kolektivizacijom i oduzimanjem žita. U to vrijeme poduzete su brojne mjere koje su posebno utjecale na Ukrajinu: popis crnih lista određenih gospodarstava, gradova i sela, kordon oko granice, a sve kako ljudi ne bi mogli napustiti Ukrajinu. Posebne mjere uvele su se protiv ukrajinskih institucija kulture i ukrajinskog jezika i sve je to istodobno poduzeto. Vjerujem da je namjeravao ubiti što je više moguće ljudi u Ukrajini. To je i učinio, a Komunistička partija Ukrajine i Sovjetska komunistička partija su znale što se događa. Da, to je bila namjerno izazvana glad - kazala je prije dvije godine u intervju za Slobodnu Europu autorica Applebaum.
Izglađivanje ljudi, tvrdi, izvelo se uz pomoć ukrajinskih birokrata, komunista, kao i ruskih i sovjetskih lidera koji su dolazili u Ukrajinu. - Staljin se plašio kontrarevolucije i posebno Ukrajine. Sjećao se da je tijekom građanskog rata tamo bio najveći otpor seljaka. Znao je da će se protiviti kolektivizaciji i njezinim posljedicama.I kada je u jesen 1932. donio dekrete, oni su bili usmjereni posebno prema Ukrajini i trebali su okončati takozvanu eru "ukrajinizacije" – dokinuti jezik i kulturu, te propagiranje ukrajinskog identiteta. Zato je uz glad, slamao i ukrajinske intelektualce znajući da tako neće doći do pobune u Ukrajini. Mislim da je Staljin smatrao da je ideja nezavisne Ukrajine opasna po sovjetsku državu u koju je on vjerovao.
Plašio se da bi takve Ukrajina mogla naći saveznike, primjerice Poljsku, ili druge zemlje koje neće biti lojalne sovjetskom sistemu i sovjetskoj ideji. Glad, objašnjava, nije prouzročena samo time što je oduzimano žito. Brigade aktivista išle su po ukrajinskim selima i sve oduzimali – povrće, meso...
- Bila je to okrutna operacija. Tukli su seljake, izbacivali ih iz kuća, mučili.. Ljudima gotovo nije preostajala ni mrvica hrane - ističe autorica. Holodomor - genocid nad ukrajinskim narodom Smatra se kako je do kraja 1933. u cijelom sovjetskom imperiju na ovaj način ubijeno do 10 milijuna ljudi, jer je, pored Ukrajine, Holodomor zahvatio i oblasti Kubana i donjeg toka Volge u Rusiji kao i oblasti Kazahstana. Srednje procjene stavljaju ukupan broj istrijebljenih Ukrajinaca na 7 milijuna. U samoj Ukrajini računa se da je oko 4 milijuna ljudi direktno ubijeno umjetno stvorenom glađu i epidemijama koje izbile kao posljedica gladi, dok je još nekih 1,5 milijuna stradalo u prethodnom procesu kolektivizacije. Ukrajinski parlament je 2006. godine okarakterizirao Holodomor kao 'akt genocida protiv ukrajinskog naroda', a međunarodne organizacije nazvale su ga zločinom protiv čovječnosti. Američki Kongres je 1988. godine službeno priznao Holodomor genocidom nad ukrajinskim narodom. Godinu dana kasnije to će učiniti i Međunarodna komisija pravnika. Sveukupno do sada 15 parlamenata ili vlada svijeta je ocijenilo kako je Holodomor bio genocid.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
