'Spojili smo povijest, likovni i hrvatski jezik u jedan predmet'

Puno smo više naučili kad smo nekoliko predmeta povezali kroz jedan zajednički projekt. Nastava nam je bila zanimljivija i više smo uživali u školi. Tako su učenici pulske Osnovne škole Vidikovac opisali sudjelovanje u interdisciplinarnom projektu koji je povezao matematiku, hrvatski jezik, prirodu, likovnu kulturu, povijest i informatiku.

Učenici šestih razreda su u sklopu projekta “Brojevi, slike, slova - dijelovi istog svemira”, napravili glagoljski kalendar koji je povezao sve te školske predmete.

- Učenici imaju vrlo malo znanja o glagoljici. To je u početku bilo teško za njih. Prvo su savladali glagoljsko pismo. To su odradili kroz hrvatski jezik, a matematički dio bio je glagoljski zapis broja. On je dosta specifičan, ušli smo naravno i u povijest, jer je razvoj glagoljice, pogotovu u Hrvatskoj bio na vrhuncu u 13. stoljeću.

Profesorice koje su sudjelovale u projektu su: Evelina Majcan Lenić, te uz mene i profesorica povijesti Jelena Kolić. One su mi pomogle da se osmisli cijeli projekt - rekla nam je profesorica matematike u toj školi Astrid Banovac.

Profesorica Banovac željela je da projekt bude usko vezan uz matematiku pa su se učenici posebnu pažnju posvetili glagoljaškim brojevima.

- Matematički gledano, za brojevni sustav glagoljice specifično je da ne poznaje nulu. Iako se činilo da učenici trebaju samo pročitati slova i brojeve, nije bilo baš tako jednostavno. Brojevi od 1 do 19 su specifični jer se pišu obrnutim redoslijedom, ali od 20 na dalje nije tako. Djeca su u sklopu projekta imala i tzv. ‘glagoljske rođendane’ gdje su morali točno napisati svoje ime, prezime i datum rođenja u glagoljskome zapisu, pa je u početku bilo pogrešaka koje su odmah ispravljene. Bilo je zamišljeno i da se svaki matematički pojam odradi u tom kalendaru, i to nakon što su prošli pismo i brojeve - kaže profesorica Banovac.

Svaki su mjesec obrađivali jedno slovo i broj. Krenuli su sa slovom B, koje označava i broj 2, jer im bitno da shvate poveznicu između slova i brojeva.

- Za gradivo šestog razreda to je bio jedan obiman projekt koji su svi prihvatili s oduševljenjem. Ukupno su učenici zajedno s nama proveli na projektu oko 100 sati rada, a kad su pohvaljeni za svoj rad na kraju, nije bilo veće sreće za njih. Učenicima se sviđa sve što je izvan nastave i doista su svi dali sve od sebe - rekla je Astrid Banovac. 

Projekt je, na radost svih učenika, predstavljen na festivalu znanosti, a od ukupno devet projekata koji su predstavljeni, učenici OŠ Vidikovac jedini nisu čitali s papira, nego su svojim riječima obrazlagali što su zapravo radili kroz školsku godinu. - Rad ću ove godine predstaviti i na državnom seminaru iz matematike jer smatram da nema puno ovakvih interdisciplinarnih projekata - zaključila je profesorica.

Učenici su dodali da ovakvim projektima puno nauče te da su uživali u otkrivanju novih pojmova i činjenica iz predmeta povezanih projektom.

Povezivanje više predmeta kroz projekte uobičajeno je u skandinavskim zemljama čiji učenici postižu zavidne rezultate na međunarodnim testovima znanja. Finska čak razmišlja da u potpunosti ukine predmete i uvede interdisciplinarnu nastavu.

Finci bi umjesto matematike, fizike, kemije i drugih predmeta učenicima ponudili tzv. istraživanje fenomena. Novim programom žele pripremiti učenike za poslovni život pa će tako učenik koji se školuje za konobara učiti konkretna matematička znanja za vođenje blagajne i računa, učiti strane jezike i vježbati komunikacijske vještine neophodne za taj posao. Umjesto nastave ex catedra, radit će u malim grupama te zajedno rješavati probleme i zadatke, a klasične predmete, poput matematike, fizike, kemije i geografije, zamijenit će tematske cjeline što će učenicima dati jasne okvire o tome zbog čega uče određene sadržaje i čemu će im oni u životu služiti. 

Nova reforma hrvatskog školstva koja se počela provoditi daleko je od finskog modela, ali najavljuju se promjene u tom smjeru. Voditelj stručne skupine za cjelovitu kurikularnu reformu Boris Jokić rekao je da se planira uvesti tematsko poučavanje koje bi povezivalo više predmeta unutar određenog koncepta ili teme. Kako će to izgledati u praksi tek ćemo vidjeti, a primjer iz Pule pokazuje da u našim školam takav način poučavanja svakako treba.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje