Što sve znamo o pregovorima Irana i SAD-a: Ulozi su veliki, a zahtjevi s obje strane, još veći

Nakon tjedana eskalacije sukoba koji je svijet doveo na rub kaosa, Sjedinjene Države i Iran sjest će za pregovarački stol. U posljednji trenutak, uz posredništvo Pakistana, dogovoreno je krhko dvotjedno primirje koje je zaustavilo američke napade u zamjenu za otvaranje strateški ključnog Hormuškog tjesnaca. Sada se sve oči upiru u Islamabad, gdje bi se trebala odlučivati sudbina dugoročnog mira na Bliskom istoku.

Ključni razgovori počet će u petak, 10. travnja, u glavnom gradu Pakistana. Domaćin, pakistanski premijer Shehbaz Sharif, odigrao je presudnu ulogu u smirivanju napetosti, nagovorivši američkog predsjednika Donalda Trumpa da odgodi napade samo sat vremena prije isteka postavljenog ultimatuma. Njegov poziv objema stranama da "dopuste diplomaciji da odradi svoje" urodio je plodom i spriječio daljnju eskalaciju koja je prijetila uništenjem iranske energetske infrastrukture.

15

Iransku delegaciju predvodit će ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi, dok se s američke strane očekuje dolazak tima u kojem bi mogli biti posebni izaslanik Steve Witkoff i savjetnik Jared Kushner, iako Bijela kuća još nije službeno potvrdila konačni sastav. Razgovori bi se trebali odvijati tijekom dvotjednog primirja, s mogućnošću produljenja ako obje strane na to pristanu.

Visoki ulozi

Osnova za pregovore bit će iranski prijedlog u deset točaka, koji je Trump, unatoč prethodnim odbijenicama, nazvao "izvedivom osnovom za pregovore". Ipak, iranski zahtjevi, koje su američki dužnosnici ranije opisali kao "maksimalističke", uključuju sveobuhvatne i teško ostvarive ciljeve.

ŠEF ZRAKOPLOVNOG TIJELA 'Oporavak opskrbe mlaznim gorivom trajat će mjesecima, čak i ako Iran otvori Hormuz'

Teheran, prema izvještajima iranskih medija traži trajni prekid svih neprijateljstava, povlačenje američkih borbenih snaga iz svih baza u regiji te potpuno ukidanje primarnih i sekundarnih sankcija. Osim toga, na popisu su i zahtjevi za isplatom ratne odštete, oslobađanjem zamrznute iranske imovine u inozemstvu te međunarodno priznanje prava na obogaćivanje uranija u mirnodopske svrhe. Jedan od ključnih uvjeta je i prekid sukoba na svim frontovima, što se odnosi i na operacije protiv iranskih saveznika poput Hezbollaha.

Krhko primirje i iznimka za Libanon

Trenutni prekid vatre, koji bi trebao potrajati do otprilike 21. travnja, ovisi o poštivanju dogovora. Iran je pristao osigurati siguran prolaz brodovima kroz Hormuški tjesnac, ali uz koordinaciju sa svojim oružanim snagama, čime zadržava određenu razinu kontrole nad ključnim svjetskim plovnim putem. Ovaj je potez već doveo do pada cijena nafte na svjetskim tržištima.

PAKISTANSKI DVOJAC Tko su Shehbaz Sharif i Asim Munir, ljudi iz sjene koji su uspjeli obuzdati Trumpa

Međutim, dogovor ima i značajno ograničenje. Ured izraelskog premijera Benjamina Netanyahua potvrdio je potporu primirju s Iranom, ali je naglasio da se ono ne odnosi na Libanon. To znači da se izraelske vojne operacije protiv Hezbollaha nastavljaju nesmanjenim intenzitetom, što cijeli mirovni proces čini iznimno osjetljivim i podložnim novim eskalacijama koje bi lako mogle narušiti teško postignuti napredak.

*uz korištenje AI-ja