Obavijesti

News

Komentari 1

Stopa rizika od siromaštva u 2022. najniža od kada se mjeri

Stopa rizika od siromaštva u 2022. najniža od kada se mjeri

Prag rizika od siromaštva u 2022. za jednočlano kućanstvo iznosio je 39.600 kuna na godinu, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 83.160 kuna

Stopa rizika od siromaštva u 2022. iznosila je 18 posto što je manje za 1,2 posto u odnosu na 2021. godinu i najniža je od kada Državni zavod za statistiku (DZS) mjeri ove pokazatelje, a siromaštvom su najviše pogođeni stariji, nezaposleni, samačka kućanstva te osobito žene.

Rezultati su to Ankete o dohotku stanovništva koje je DZS objavio u petak. Stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva, pojasnili su iz DZS-a.

Prag rizika od siromaštva u 2022. za jednočlano kućanstvo iznosio je 39.600 kuna na godinu, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 83.160 kuna.

U centru Zagreba iz dana u dan se viđa sve više prosjaka

Što se tiče regija, podaci pokazuju znatne razlike. Tako stopa rizika od siromaštva za Panonsku Hrvatsku iznosi 25,9 posto, za Jadransku 18,2 posto, za Sjevernu 16 posto te za Grad Zagreb 9,5 posto. U 2022. u Hrvatskoj je bilo 20 posto osoba koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada, što je manje za jedan posto nego 2021.

Stopa rizika od siromaštva najviša je bila u osoba u dobi od 65 ili više godina te je iznosila 32,4 posto. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu najveća pa je stopa rizika od siromaštva kod žena iznosila 36,5 posto, a muškaraca 26,6 posto. Stopa rizika od siromaštva bila je najviša za nezaposlene osobe i iznosila je 42,6 posto.

Prva mirovina u eurima: Naši penzioneri među najgorima u Europi po riziku od siromaštva
Prva mirovina u eurima: Naši penzioneri među najgorima u Europi po riziku od siromaštva

U kućanstvima bez uzdržavane djece najviše stope rizika bile su u jednočlanim kućanstvima, i to u onima koje čine osobe u dobi od 65 ili više godina - 56,5 posto, te u onima koje čine žene - 54,4 posto. Najviše stope rizika prisutne su u kućanstvima koja čine jedan roditelj s uzdržavanom djecom - 24,9 posto, i u kućanstvima s dvije odrasle osobe s troje ili više djece, za koje je stopa rizika iznosila 23,3 posto.

Sedam posto stanovništva ne može priuštiti grijanje

Što se tiče materijalne i socijalne deprivacije, podaci pokazuju da je u 2022. bilo 44,8 posto osoba koje žive u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava (iznos od 2950 kuna) i 41,7 posto osoba čija si kućanstva ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove.

Bilo je i 15,7 posto osoba čija su kućanstva u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih teškoća kasnila s plaćanjem obveza te sedam posto osoba čija kućanstva ne mogu priuštiti grijanje u najhladnijim mjesecima. Oko 8,4 posto osoba živi u kućanstvima koja si nisu mogla priuštiti najmanje pet od trinaest stavki materijalne i socijalne deprivacije isključivo zbog financijskih razloga.

Istovremeno, stopa teške materijalne i socijalne deprivacije, odnosno postotak onih koji si nisu mogli priuštiti najmanje sedam stavki, u 2022. iznosi četiri posto, što je za 0,5 posto više nego 2021.

Preživljavanje i ukradeno dostojanstvo umirovljenika
Preživljavanje i ukradeno dostojanstvo umirovljenika

Rezultati istraživanja također pokazuju da najmanji postotak osoba, samo njih 1,5 posto, živi u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem. Siromaštvo djece korelira s razinom obrazovanja roditelja te zaposlenošću, a podaci za Hrvatsku pokazuju da je stopa materijalne deprivacije kod djece koja žive u kućanstvima u kojima je niže obrazovanje roditelja 29,5 posto, dok je stopa materijalne deprivacije za djecu koja žive u kućanstvima s visokim obrazovanjem roditelja 1,5 posto.

I jedna i druga stopa su znatno niže od EU prosjeka.

Anketa o dohotku stanovništva je istraživanje na kojem se temelji izračun pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti za Hrvatsku, a uvedena je u statistički sustav Hrvatske 2010. Provedba je usklađena s uredbama EU-a i Eurostatovom metodologijom, a istraživanje provode sve zemlje članice u godišnjoj periodici.

Sever: U Hrvatskoj je socijalna pravda narušena, mirovine i plaće kasne za inflacijom...'
Sever: U Hrvatskoj je socijalna pravda narušena, mirovine i plaće kasne za inflacijom...'

Veličina uzorka na kojem je provedena Anketa u 2022. je 12.031 kućanstava, a stopa odgovora na razini kućanstva iznosila je 73 posto te su podaci reprezentativni.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 1
Andrea prijavila nasilje, policija stavila krivi datum. Prijavu su odbacili. Nakon toga je ubijena
DVOSTRUKO UBOJSTVO

Andrea prijavila nasilje, policija stavila krivi datum. Prijavu su odbacili. Nakon toga je ubijena

Andreja K. je 2024. prijavila da ju je bivši muž fizički ozlijedio dok su bili u braku. Zbog krivog datuma je sud mogao samo odbaciti prekršajnu prijavu protiv bivšeg supruga, koji sjedi u zatvoru zbog njenog ubojstva
VIDEO Evo tko je tip koji je gazio ruže za ubijene žene na Trgu! Snimili su ga među moliteljima
SKANDAL NA TRGU

VIDEO Evo tko je tip koji je gazio ruže za ubijene žene na Trgu! Snimili su ga među moliteljima

Ruže je tamo postavila umjetnica Arijana Lekić-Fridrih, a njih 38 simbolizira 38 ubijenih žena u zadnje tri godine. Na snimci se vidi kako muškarac namjerno gazi po ružama
Prava istina o sutkinji Mirti Matić: Problem je da je 2021. glasala protiv izbora Turudića
TAJNI IZVJEŠTAJ

Prava istina o sutkinji Mirti Matić: Problem je da je 2021. glasala protiv izbora Turudića

Novi broj tjednika Express donosi manje poznate pojedinosti iz postupka izbora glavne kandidatkinje za šeficu Vrhovnog suda, a neke od njih bacaju i novo svjetlo na kontroverze koje okružuju tu priču...