Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Strateške zalihe nafte i derivata u EU blago su porasle u srpnju s rekordno niske lipanjske razine, a rast je zabilježen i u Hrvatskoj, prvi puta od siječnja, pokazali su u utorak podaci europskog statističkog ureda
Na razini EU-a zalihe su u srpnju porasle za 2,5 posto u odnosu na lipanj, na 103,6 milijuna tona, objavio je Eurostat.
U odnosu na prošlogodišnji lipanj niže su za 3,7 posto.
Rekordno niska razina zaliha u lipnju odražava dvokratni plasman nafte i derivata na tržište u koordinaciji s Međunarodnom agencijom za energiju (IEA) kako bi se stabilizirale cijene koje su snažno porasle zbog ruske invazije na Ukrajinu i sankcija Rusiji i osigurala opskrba.
Zalihe je na tržište plasiralo 18 članica EU-a, ukupno 182,7 milijuna barela, najviše u povijesti IEA-e, objavio je Eurostat.
Najvišu razinu zaliha bilježile su u srpnju Njemačka, Francuska i Španjolska, a slijede Italija i Poljska.
Hrvatska je u srpnju na zalihama imala 595 tisuća tona nafte i derivata, najviše od veljače. Razina im je porasla prvi puta od siječnja, i to za sedam posto u odnosu na lipanj, pokazuju Eurostatovi podaci.
Gotovo 11 posto zaliha zemlje EU-a držale su u drugim članicama. Najveći je udio u inozemstvu držao Luksemburg, čak 87 posto. Slijede Malta s 84,4 posto i Belgija sa 49,3 posto.
Hrvatska je u srpnju u inozemstvu držala 10 tisuća tona nafte i derivata.
Samo Češka, Mađarska, Austrija, Poljska i Slovačka držale su sve zalihe na vlastitom teritoriju.
Komercijalne zalihe nafte kompanija činile su 33,1 posto, ili 51,4 milijuna tona zaliha EU-a.
Najveće su u srpnju bile u Njemačkoj, gdje su iznosile 9,3 milijuna tona. Slijede Nizozemska s 8,9 milijuna tona i Italija s 5,8 milijuna tona, objavio je Eurostat.
U Hrvatskoj komercijalne su zalihe u srpnju iznosile 821 tisuću tona.
24sata © 2026
