Stručnjaci o Bliskom istoku: 'Iran neće lako pasti, a 2026. je u Izraelu izborna godina...'

Bliski istok ponovno je na rubu šireg sukoba. Dok Izrael i Sjedinjene Američke Države nastavljaju vojne operacije, Iran uzvraća napadima na izraelske ciljeve. Eksplozije su posljednjih dana odjeknule u Libanonu, Dohi, Dubaiju i na Cipru, dodatno destabilizirajući ionako napetu regiju.

O razvoju situacije raspravljalo se u emisiji Otvoreno na Hrvatska radiotelevizija, koju uređuje i vodi Damir Smrtić. Gosti su bili dr. sc. Tonči Tadić iz Instituta Institut Ruđer Bošković, prof. dr. sc. Đana Luša s Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap sa Sveučilište obrane i sigurnosti Dr. Franjo Tuđman te novinar Večernjeg lista Hassan Haidar Diab.

RATNO STANJE FOTO Bliski istok je u plamenu: Pogledajte kartu sukoba

Gordan Akrap upozorio je da bi u idućim danima moglo doći do snažnog intenziviranja zračnih i pomorskih operacija. Kao ključnu točku istaknuo je Hormuški tjesnac, čije je zatvaranje Iran najavio, prijeteći napadima na brodove.

Prema njegovim riječima, očekuje se pojačano djelovanje zračnih snaga iz Europe i SAD-a, kao i intenziviranje pomorskih operacija s ciljem deblokade tjesnaca. U operacijama bi važnu ulogu mogle imati i specijalne postrojbe, usmjerene na uništavanje mobilnih raketnih sustava i osiguravanje slobodnog prolaza kroz Perzijski zaljev. Krajnji cilj, smatra Akrap, jest paralizirati iranske vojne kapacitete i zapovjedni sustav, ali bez velike kopnene intervencije.

Profesorica Đana Luša ocijenila je kako je rat posljedica neuspjelih pregovora, ali i političke procjene američkog predsjednika Donalda Trumpa da je trenutak povoljan za odlučnu akciju.

Četiri jahača apokalipse Četiri jahača apokalipse: Oni će sada najviše profitirati od rata

Podsjetila je da je Trump od početka mandata želio postići 'jači sporazum' od onoga koji je 2015. s Iranom sklopio Barack Obama. Nakon što pregovori nisu dali rezultate, osobito oko pitanja balističkih projektila, vojna opcija postala je realnost.

Luša ističe i domaći politički kontekst u SAD-u: slabu potporu javnosti napadu na Iran, podjele unutar pokreta MAGA te približavanje izbora na polovici mandata. Prema njezinu mišljenju, u interesu Washingtona je da operacija bude kratka, kako bi se SAD mogao vratiti strateškom suparništvu s Kinom.

Nuklearna nepoznanica

Nuklearni fizičar Tonči Tadić naglasio je kako je aktualna kriza duboko povezana s iranskim nuklearnim programom. Podsjetio je da je sporazum iz 2015. imao za cilj ograničiti obogaćivanje urana i staviti ga pod međunarodni nadzor. No, nakon što su se SAD 2018. povukle iz sporazuma, Iran je postupno smanjivao suradnju s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju.

Prema dostupnim podacima, u postrojenju Fordow pronađene su čestice urana obogaćene do 83 posto, što je razina blizu one potrebne za izradu nuklearnog oružja. Tadić upozorava da bi zemlja s nekontroliranim centrifugama mogla razviti uransku bombu bez potrebe za testiranjem, što bi dodatno destabiliziralo regiju.

Hassan Haidar Diab smatra da je iluzorno očekivati brzi slom iranskog režima. Prema njegovu mišljenju, Teheran se desetljećima priprema za ovakav scenarij i pokazuje sposobnost kontinuiranog odgovora na napade.

Upozorio je i na političku dimenziju sukoba u Izraelu, gdje se premijer Benjamin Netanyahu suočava s padom potpore uoči izbora. Diab smatra da bi eventualni poraz na izborima mogao označiti kraj njegove političke karijere.

NAJVAŽNIJE VIJESTI DANA Gledajte '240 sekundi' 24sata: Svijetu prijeti rast cijene nafte i plina zbog sukoba s Iranom

Iako Washington i Tel Aviv, prema nekim procjenama, računaju na to da bi uklanjanje vrhovnog vođe moglo uzdrmati režim, sugovornici emisije slažu se da promjene u Iranu, ako do njih dođe, moraju doći iznutra.

Sukob zasad ulazi u novu, neizvjesnu fazu. Dok se vojni pritisak pojačava, diplomacija je potisnuta u drugi plan, a regija i svijet s napetošću prate hoće li kriza prerasti u dugotrajan i širi rat.