News

Komentari 11

Struka: I javni i državni sektor moraju se prilagoditi ovoj krizi

Struka: I javni i državni sektor moraju se prilagoditi ovoj krizi

Ekonomski analitičari Damir Novotny i Petar Vušković poručuju kako se i državni i javni sektor moraju prilagoditi ovoj krizi. Uštediti se može na povlaštenim mirovinama, subvencijama i sl.

Nakon što su sindikati i javnih i državnih službi u srijedu odbili prijedlog Vlade da se do kraja godine odreknu dogovorenog povećenja osnovice plaće za četiri posto (dva puta po dva posto u lipnju i listopadu) te regresa, božićnica i jubilarnih nagrada, ekonomski analitičari Damir Novotny i Petar Vušković poručuju kako se i državni i javni sektor moraju prilagoditi ovoj krizi.

Realni sektor, kaže Vušković, se prilagodio kriznoj situaciji na način da je otpušteno nekoliko desetaka tisuća zaposlenih.

- Uskoro prelazimo brojku od 160.000 nezaposlenih, u travnju je bilježeno i do 1000 otpuštanja dnevno. U tom kontekstu iluzorno je za očekivati povećanje plaća u javnom sektoru pa samim time ni zahtjev sindikata nije objektivan. Treba pričekati bolja vremena - poručuje Vušković, predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize. 

Dodaje da je Vlada zaduživanjem donijela tržištu pozitivne efekte koji su kratkoročnog učinka, do tri mjeseca.

- Svako novo zaduživanje za financiranje gospodarstva, pa i ovo traženo povećanje plaća od strane sindikata, znači veći budžetski deficit. Bez smanjivanja javne potrošnje nema ekonomskog oporavka,stoga ovu krizu možemo koristiti kao priliku da krenemo od početka - poručuje i naglašava da bi Vlada trebala postepeno otpuštati barem 20 posto viška zaposlenih u javnom sektoru, koji se bave raznim nepotrebnim birokratskim poslovima i stvaraju prepreke da ekonomija bude konkurentnija. 

Navodi i gdje bi se još moglo uštedjeti.

- Uštede u ekonomiji se mogu pronaći na strani povlaštenih mirovina, četiri milijarde kuna, zatim tri milijarde kuna kod materijalnih rashoda, koji se odnose na debirokratizaciju i papirologiju, energetsku učinkovitost i smanjenje opsega javne nabave, zatim milijarda kuna sa strane crkve i udruga, još milijardi kuna kod subvencija, koje treba ukinuti gubitašima i javnim poduzećima koje treba privatizirati, a uštede su moguće i na raznim programima, koji su iracionalni, suvišni i eventualno koruptivni. Nikada nije bilo idealnije vrijeme za provedbu reformi kao što je to sada - ističe.

Novotny istiće da će upravo ova kriza po svemu sudeći biti obilježena najvećim padom ekonomske aktivnosti u novijoj povijesti.

- Ako dođe još jedan val koji epidemiolozi najavljuju i novog zatvaranja ekonomije, taj će pad biti i dvostruko veći nego što se prognozira. A prognozira se pad BDP-a od 9,5 posto. I u takvoj situaciji privatni sektor se prilagođava velikom brzinom, očekuje se pad broja radnih mjesta, narudžbi iz inozemstva, pad narudžbi na turističom tržištu i privatni sektor nastoji osigurati preživljavanje. U Hrvatskoj 90 posto svih poduzeća i preko 70 posto radnih mjesta su mala i srednja poduzeća koja će teško preživjeti tu krizu i u takvoj situaciji prilagođavanje javnog sektora je nužno, tu nema apsolutno nikakve dileme i diskusije - kaže Novotny koji je za selektivan pristup smanjenja ukupnih troškova u javnom i državnom sektoru.

- Hrvatska je 2008., središnja država je imala proračun 90 milijardi kuna, ovo godine su planirali potrošiti 135 milijardi kuna. Znači moglo se živjeti i sa 90 milijardi kuna. Ako ekonomija padne na razinu iz 2008., zašto se ne bi opet moglo živjeti sa 90 milijardi kuna? Sad je pravi trenutak za selektivan pristup i nagrađivanje onih koji obavljaju vitalne funkcije danas u državi. Ali ima jako puno radnih mjesta koja se mogu digitalizirati, time se povećava efikasnost javnog sektora i smanji broj radnih mjesta. Treba vidjeti gdje su moguće mjere štednje kako bi se povećale plaće u onim djelovima državnog sektora koji pružaju veću efikasnost - kaže.

Sindikati pokazuju, dodaje, da su jedan od konzervativnijih aktera u ekonomiji jer se protive promjenama. 

- Promjene i prilagođavanje su sada nužne. Ovim prijedlogom bi se uštedilo milijardu kuna i ta ušteda je simbolična, no to ima zapravo snagu poruke Vlade. Ako se pošalje poruka da se Vlada neće prilagoditi, kao što se to dogodilo 2008., tada će svi drugi ekonomski akteri štediti, neće investirati i ekonomija će se urušavati - kaže. 

- Sad je pravi trenutak za selektivan pristup i nagrađivanje onih koji obavljaju vitalne funkcije. Ali ima jako puno radnih mjesta koja se mogu digitalizirati, time se povećava efikasnost javnog sektora i smanji broj radnih mjesta. Treba vidjeti gdje su moguće mjere štednje kako bi se povećale plaće u onim dijelovima državnog sektora koji pružaju veću efikasnost - kaže.

Opovrgava tvrdnje Vilima Ribiča kako se ostale zemlje zadužuju i povećavaju plaće u javnom sektoru. Ribič je naveo Francusku, Grčku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju.

- To nije točno, to su poluinformacije i na razini populizma. Zadužuju se one zemlje koje imaju nisku razinu javng duga, a to sigurno nije Grčka, ona upravo provodi štednju, a ne rast plaća. Zadužuju se razvijene zemlje koje su stvorile uvjete i posljednjih 10 godina uštedjele, stvorile velike viškove u javnom sektoru i fleksibilizirale rad javnih službenika. Njemačke pokrajinske vlade imaju mogućnost zaposlenicima u javnom sektoru odrediti smanjeno radno vrijeme, tri dana u tjednu i na taj način smanjiti troškove i zato oni nemaju mogućnost štrajkanja. Baltičke zemlje se mogu zadužiti - kaže dodajući kako je Hrvatska jedna od najzaduženijih zemalja u EU te da daljnje povećanje javnog duga nema nikakvog smisla.

- Pogrešna je i Ribičeva interpretacija tvrdnji čelnika MMF-a da poručuju zemljama da troše. Da, kažu trošite, ali ne da se prezadužite jer onda ćete opet doći u probleme. Kažu da se troši onim zemljama koje su u međuvremenu, između dvije krize, uštedjele. Njemačka vlada proteklih 10 godina napravila velike mjere štednje, smanjila troškove javnog sektora, povećala suficit i sad može trošiti i hoće trošiti - pojašnjava Novotny naglašavajući kako je njemačka vlada injektira 500 milijardi eura u privatni sektor.  A to radi i Amerika.

- Američka vlada ne povećava broj zaposlenika u državnom sektoru, nego baš suprotno, jačaju se privatna poduzeća da ona prežive, a ne da državni sektor zadrži status quo - kaže. 

Najčitaniji članci