Slavko Ćuruvija ubijen je 11. travnja 1999. tijekom NATO agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju, u prolazu zgrade u kojoj je živio u centru Beograda
SUĐENJE POČELO NAKON 16 GODINA
Sud oslobodio okrivljene za ubojstvo Slavka Ćuruvije
Slavko Ćuruvija simbol je brutalnosti Miloševićevog režima. Mučki smaknuti utjecajni novinar i izdavač Dnevnog telegrafa i tjednika Evropljanin aktivno se suprotstavljao Miloševićevoj vladavini. Ubijen je rafalima iz 'Škorpiona' na pravoslavni Uskrs prije 20 godina u jeku zračnih napada snaga NATO-a na Srbiju. Dvojica muškaraca sasula su mu 17 metaka u leđa i jedan, 'trofejni', u glavu. To se zbilo nadomak njegovog doma u Svetogorskoj ulici u Beogradu, u prolazu ispred broja 35. S njim je bila i njegova supruga Branka Prpa. Nju su ubojice drškom pištolja udarile i onesvijestile. Njih dvoje su neposredno prije napada bili na ručku s prijateljima. Ministarstvo unutarnjih poslova izdalo je nakon likvidacije priopćenje da je Ćuruvija "lišen života iz vatrenog oružja, od strane nepoznatih izvršitelja i da radnici Sekretarijata u Beogradu intenzivno tragaju za počiniteljima ovog krivičnog dela".
Objavljena je i presuda, koju su donijeli prije skoro 10 mjeseci, po kojoj su okrivljeni Radomir Marković, Milan Radonjić, Miroslav Kurak i Ratko Romić oslobođeni krivnje, objavio je srpski Insajder. Suđenje za ubojstvo počelo je 17 godina prekasno, tek u lipnju 2015. godine.
Sud je, usvajanjem žalbi obrane i djelomičnim usvajanje žalbe Tužiteljstva, okrivljenog Markovića oslobodio od optužbe da je izvršio kazneno djelo teškog ubojstva na nagovor, a okrivljene Milana Radonjića, Miroslava Kuraka i Ratka Romića, da su kao sudionici, izvršili kazneno djelo teškog ubojstva.
Žalbeni sud je, kako se navodi, nakon održane sjednice vijeća, donio odluku da otvori pretres pred drugostupanjskim sudom, jer je "osnovano izjavljenim žalbama ukazano da je prvostupanjski sud i u ponovljenom postupku učinio bitne povrede odredbi kaznenog postupka zbog kojih nije bilo moguće ispitati pravilnost i zakonitost pobijene presude, a također nije postupio po nalogu drugostupanjskog suda i nije otklonio nepravilnosti na koje je ukazano ranije donesenim rješenjem Žalbenog suda".
Dodaje se da je prvostupanjski sud presudom koja je osporena žalbom "prekoračio optužbu, povrijedio identitet optužbe i presude i nije riješio predmet optužbe, a pritom je i potpuno zanemario određene činjenice koje proizlaze iz izvedenih dokaza, a koje međusobno pružaju osnovu za drugačije suđenje.
Po ocjeni Žalbenog suda, i pored svih izvedenih dokaza, tijekom postupka nije utvrđeno postojanje organizirane kriminalne grupe, niti je utvrđeno tko je, kada i gdje, kao što se navodi u optužnici, sudjelovao u prethodnom dogovoru i planu za ubojstvo vlasnika, direktora glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista “Dnevni telegraf” i tjednika „Europljanin” Slavka Ćuruvije, a nije izveden niti jedan dokaz u prilog navodima optužbe.
Predsjednik Komisije za istraživanje ubojstva novinara i i član Radne grupe Vlade Srbije za sigurnost novinara Veran Matić izjavio je u rujnu prošle godine da je "još tijekom ožujka i lipnja" od kolega novinara počeo dobivati informacije da će presuda optuženima u slučaju ubojstva Slavka Ćuruvije biti oslobađajuća.
Slavko Ćuruvija ubijen je 11. travnja 1999. tijekom NATO agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju, u prolazu zgrade u kojoj je živio u centru Beograda. Prvo suđenje je počelo 2015. godine, što je 16 godina nakon ubojstva.
Prema Zakonu o informiranju njegove dnevne novine „Dnevni telegraf“ je, uz još nekoliko medija zabranjen 14. listopada 1998. godine. Od listopada počela ga je pratiti Služba državne sigurnosti. Nakon toga „Dnevni telegraf“ je tiskan u Crnoj Gori. Neposredno prije početka bombardiranja ožujka 1999. godine osuđen je na petomjesečnu kaznu zatvora zbog uznemiravanja javnosti. Odvjetnici su uspjeli intervenirati i spriječiti njegovo zatvaranje.
Pet dana prije ubojstva, 6. travnja 1999. u dnevnom listu „Ekspres politika“ pojavio se tekst „Ćuruvija dočekao bombe“, koji je iste večeri pročitan u dnevniku RTS-a. Pisac teksta Miroslav Marković poziva se na izjavu Mirjane Marković iz studenoga i kaže da je Ćuruvija „izdajnik“, koji je cijelo vrijeme „priželjkivao bombe za Srbe“ i čija izdaja neće biti zaboravljena.
Na mjestu gdje je ubijen Slavko Ćuruvija u Svetogorskoj ulici postavljena je spomen-ploča. Na njoj stoji: 'Na ovom mestu 11. aprila 1999. godine ubijen je zbog oštre kritičke reči Slavko Ćuruvija, novinar, urednik i vlasnik "Dnevnog telegrafa" i "Evropljanina". U znak sećanja, Nezavisno udruženje novinara Srbije, 11. april 2000.'
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
