Sumorna medijska slika u regiji, u Srbiji pritisci s državnog vrha

Početni je udarac, po ocjeni RFE, zadan otkazivanjem donacija iz proračuna američke agencije za međunarodni razvoja (USAID) koju je do ponovnog dolaska u Bijelu kuću Donalda Trumpa financirala vlada Sjedinjenih Država. Posljednje iznenađenje bilo je gašenje regionalnog projekta katarske Al Jazeere Balkans (AJB) 12. srpnja kad su isključene kamere u središnjem studiju AJB-a u Sarajevu, te ugašen njihov web portal za koji su pisali deseci neovisnih novinara iz regije. Bez posla je ostalo više od 200 ljudi te medijske mreže, što je katarski stožer AJB-a obrazložio "dijelom šire strategije jačanja digitalnog prisustva i širenja na nove medijske platforme".

Gašenjem USAID-a, koji je pomagao mnoge neovisne medije, od ožujka je utihnuo Glas Amerike dok Radio Slobodna Europa navodi da se "već četiri mjeseca bori za sredstva".

U međuvremenu je 16. lipnja smijenjena uprava United group, vlasnika televizija N1 i Nova, zbog čega su urednici tih medija u Srbiji iskazali zabrinutost zbog mogućnog političkog utjecaja.

Kabelske televizije N1 i Nova S u Srbiji su pod dodatnim pritiskom vlasti, personificirane sveopćim utjecajem populističkog srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića koji više ili manje i na različite načine kontrolira većinu elektroničkih i tiskanih medija.

ŠESTI DAN NEPOSLUHA Diljem Srbije nastavljaju se akcije građanskog neposluha

"Predstavnici vlasti u Srbiji predvođeni predsjednikom Aleksandrom Vučićem godinama etiketiraju medijske kuće u okviru United grupi, a početkom srpnja novinari N1 su na adresu redakcije dobili prijetnje smrću", konstatira RFE.

Pritisci u Srbiji

Istodobno, rijetki neovisni mediji u Srbiji su, uz skoro svakodnevne prijetnje i "razvlačenje" po društvenim mrežama, pod dodatnim "tihim pritiscima".

Među ostalim - izloženi su tzv. SLAPP tužbama, otkazivanjem ugovora oglašivača ili korisnika agencijskih servisa, optužbama da za inozemne interese predstavljaju "medijsku skupinu za pritisak" na aktualnu vlast, te za sudioništvo u "obojenoj revoluciji", kako vlast naziva masovne višemjesečne prosvjede diljem zemlje predvođene studentskim pokretom.

Uredništvo N1 zatražilo je otvorenim pismom da predstavnici izvršne vlasti hitno reagiraju i zaustave ozbiljnu i sustavu kampanju protiv tog medija i njegovih novinara "koja je posljednjih dana eskalirala i postala izrazito opasna". 

"U kampanji sudjeluju najviši nositelji državne vlasti, uključujući predsjednika Republike, uz podršku prorežimskih tabloida i medija financiranih javnim sredstvima. Rezultat su svakodnevne monstruozne poruke mržnje i prijetnje smrću koje redakcija N1 prima", navodi se u pismu.

Nikakav odgovor s adresa na koje je pismo upućeno nije stigao.

'VOĐA NE UŠUTKAVA NAROD' Belgijska eurozastupnica Vučiću poručila: 'Vrijeme je da posluša svoj narod i organizira izbore'

Profesorica Fakulteta političkih znanosti u Beogradu Snježana Milivojević podsjeća da su regionalne medije na Balkanu uglavnom osnivali inozemni vlasnici, ali su otpori bili preveliki.

"Paralelno s procesom egzodusa inozemnih vlasnika, događa se i jedna vrsta povratka države u medije – bar u Srbiji je to očigledno preko državnog Telekoma i čitavog niza njihovih kanala, među kojima su i neki koji glume tu regionalnu dimenziju", rekla je Milivojević za RFE.

Snažan politički pritisak protiv medija, dodaje ona, doveo je do toga da se "sektor međunarodne medijske pomoći, takorekuć, raspadne pred našim očima".

"Mediji koji imaju ozbiljne ambicije da informiraju o stanju u regiji ili ozbiljne ambicije da podignu profesionalne standarde sada su ostali u procjepu između velikog političkog pritiska domaćih vlasti i nezainteresiranosti ili nespremnosti međunarodne demokratske javnosti da im pomogne", naglasila je Milivojević.

Slične poglede  ima i direktor Media Centra u Sarajevu Boro Kontić, tvrdeći kako je teško predvidjeti kako će izgledati budućnost medija na zapadnom Balkanu.

'EVO TI OSCAR' Ovo uopće nije namješteno... Ovako Vučić priča s ministrom: 'Napravi to kako sam ja rekao!'

On drži da je za opstanak neovisnih medija potrebno angažiranje i medijske zajednice, ali i država jer su "mediji jedan od stupova demokratskog društva".

"Nemoguće je bilo što raditi ako ne postoji jedna jaka medijska zajednica, profesionalno novinarstvo koje je kritički raspoloženo i koje predstavlja na neki način glas javnosti", rekao je Kontić.