Svaki treći liječnik na poslu prima prijetnje, neke su i tukli: 'Najgore je liječnicama'

Hrvatska liječnička komora objavila je rezultate drugog vala istraživanja, provedenog krajem 2024. godine, u kojemu su bolnički liječnici (njih 4356) ocjenjivali uvjete rada, kvalitetu upravljanja, edukaciju, sigurnost i druge aspekte radne svakodnevice.

Posebno je zabrinjavajuće što je u proteklih godinu dana svaki treći liječnik bio izložen verbalnom vrijeđanju, dok je situacija s vrijeđanjem i prijetnjama kod liječnica još i gora. One znatno češće osjećaju i sindrome burnouta, poput emocionalne iscrpljenosti i osjećaja izgorjelosti zbog posla, premorenost i manjak energije. Čak osam posto liječnika (većinom liječnica) u posljednjih je godinu dana doživjelo fizičke napade.

Studija, kao i u prvom valu istraživanja provedenom 2022. godine, pokazuje da bolnički liječnici upravljanje i uvjete rada u općim i specijalnim bolnicama ocjenjuju kao kvalitetnije od velikih bolnica. Prvih deset mjesta u dvije rang liste (uvjeti rada i kvaliteta upravljanja) zauzimaju upravo specijalne i opće bolnice. Jedina velika bolnica koja se plasirala među prvih deset je KB Dubrava (9. mjesto prema indeksu radnih uvjeta). Najbolje rangiran klinički bolnički centar po indeksu kvalitete upravljanja je KBC Osijek (12. mjesto), a po radnim uvjetima KBC Rijeka (14. mjesto).

PRVI NA OBJE RANG LISTE Biogradsku bolnicu liječnici su proglasili naboljom. Ravnatelj otkrio što su sve napravili

Nemaju dovoljno vremena za pacijente

Studija donosi zabrinjavajuće uvide u radnu svakodnevicu liječnika. Više od polovice liječnika nezadovoljno je s vremenom koje ima za pacijente (55 %) i pokrivaju istodobno više radilišta (55 %). Tek svaki treći liječnik (36 %) medicinsku opremu u bolnicama smatra odgovarajućom, a svaki četvrti liječnik nema radnu sobu s računalom. Samo 31 % liječnika zadovoljno je komunikacijom ravnatelja, dok su liječnici nešto zadovoljniji (46 %) komunikacijom izravno nadređenog.

- Kvaliteta upravljanja i uvjeti rada u bolnicama stagniraju u odnosu na prvi val istraživanja iz 2022. Ne možemo biti zadovoljni sustavom u kojem svaki treći liječnik ocjenjuje da na poslu vlada loša atmosfera (36 %). Bolnički sustav čiji liječnici kvalitetu upravljanja u organizacijskoj jedinici prosječno ocjenjuju sa školskom ocjenom dovoljan (4,7 na ljestvici od 0 do 10) trebao bi biti svjestan nužnosti ključnih promjena. Rezultati i prvog i drugog vala jasno ukazuju na potrebu za značajnim poboljšanjem upravljanja i radnih uvjeta u bolnicama. Bez podizanja kvalitete upravljanja i stvaranja poticajnije radne atmosfere, riskiramo odlazak liječnika iz hrvatskih bolnica. HLK će nastaviti pratiti stanje u sustavu kroz podatke koji dolaze upravo od onih koji u njemu svakodnevno rade - istaknuo je predsjednik HLK-a doc. dr. sc. Krešimir Luetić.

HLK predlaže da zdravstvena administracija razmotri poboljšanje radnih uvjeta u bolnicama kroz smanjenje radnog opterećenja i pokrivanja više radilišta. Uz ulaganje u radne prostore i opremu, u bolnicama je potrebno značajno poboljšati upravljanje i organizacijsku kulturu te povećati transparentnost imenovanja. Uvođenje mjera za prevenciju burnouta i podrške mentalnom zdravlju liječnika, kao I povećanje zaštite od nasilja, mobinga i seksualnog uznemiravanja te sustavno provođenje sistematskih pregleda, neki su od koraka u pravom smjeru. Liječnička komora smatra kako veća fleksibilnost rada za poboljšanje ravnoteže privatnog i poslovnog života, bolje nagrađivanje liječnika i nove mogućnosti profesionalnog razvoja mjere koje bi pripomogle zadržavanju bolničkih liječnika u javnom zdravstvu.

U drugom valu anketnog istraživanja sudjelovalo je 29 % svih liječnika koji prakticiraju medicinu u Hrvatskoj, a autori istraživanja su prof. dr. sc. Ivan Čipin i izv. prof. dr. sc. Šime Smolić.