Sve nas je manje: 'Treba nam ozbiljna reforma obrazovanja, ali to nije glavni problem'

Srednjoškolsko obrazovanje treba temeljitu reformu, posebno ako se govori o strukovnim i obrtničkim školama. No najveći problem hrvatskog obrazovnog sustava je sve manji broj djece, zaključili su sudionici konferencije u organizaciji Hrvatske obrtničke komore u Zagrebu.

- Naša reforma strukovnog obrazovanja ide u smjeru toga da učenici dobiju dovoljno općeg znanja, ali i stručnu praksu, posebno kod poslodavaca. No smanjenje učenika nešto je čime se treba pozabaviti lokalna samouprava, koja treba donijeti odluke o tome koja će zanimanja u njihovu kraju biti potrebna i s kojima će mladi moći ostati raditi i živjeti - kazao je Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno i obrazovanje odraslih.

Foto: what'supcams/screenshot

Slavko Petrinec, majstor automehaničar i ambasador naukovanja, istaknuo je i problem nedostatka radnika, zbog čega na posao dolaze mladi naučnici ravno iz škola te strani radnici koji ne znaju jezik.

- Mentor i budući poslodavac maksimalno se mora aktivirati i dati do znanja učeniku da će moći zaposliti se. Tako će biti motiviran dok je još u školi, znat će da će na tome mjestu biti zaposlen i da će mu biti osigurana dobra budućnost - kazao je Petrinec.

Cijelo društvo, pa tako i obrazovni sustav, moraa se prilagođavati globalnim trendovima poput digitalizacije i zelenih politika. Bez toga, konkurentnost naših zaposlenika i onih koji dolaze iz škola jednostavno neće biti dovoljna. Toga su svjesni i u Ministarstvu gospodarstva, pa Danijela Žagar, načelnica Sektora za unapređenje i ravoj poduzetništva i obrta MGOR-a, najavljuje kako će se u novom financijskom razdoblju više ulagati u poticaje mentorima, da ih se više uključi u naukovanje, financirat će mentorsku nagradu, materijale za obrazovanje učenika i sufinanciranje nagrada za učenike.

- Važno je i da poslodavci shvate kako više ne mogu izrabljivati radnike jer mladi više neće pristajati na uvjete koje smatraju izrabljivanjem - zaključila je dr. sc. Sanja Klempić Bogadi s Instituta za migracije i narodnosti.