Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
449 komentara

'Tito mi je slao špijune i kod bivše žene, znali su sve o meni'

Dizati zastavu na Mediteranskim igrama '79. bila je velika čast za mene. Kasnije su mi rekli da je Tito pitao: 'Tko je onaj bradonja?'. Tad je to bilo moderno za nas alpiniste, priča nam Stipe Božić

Foto: Boris Ljubičić/Privatni album
449 komentara

Split je, kažu, te 1979. godine napravio iskorak vrijedan 100 godina.

Zahvaljujući domaćinstvu VIII. Mediteranskih igara, dobio je toliko značajnih objekata, poput stadiona i bazena na Poljudu, kompletna gradska infrastruktura je obnovljena, hoteli, teatar koji deset godina nije radio nakon požara, napravljen je tunel Marjan. A da ne govorimo o napretku sporta u gradu, priča nam poznati splitski fotoreporter Feđa Klarić.

U to vrijeme imao je 35 godina i aktivno je pratio razvoj grada.

Split je tih godina bio veliko gradilište, a entuzijazam i energija bili su, kaže Klarić, neponovljivi. Istog je mišljenja i slavni alpinist Stipe Božić, koji je tad imao 28 godina i te je godine osvojio Mt. Everest po Zapadnom grebenu, što do tada nikome nije pošlo za rukom. Zato je imao čast s plivačicom Đurđicom Bjedov i gimnastičarom Mirom Cerarom podignuti zastavu na početku igara.

POGLEDAJTE VIDEO:

- To je bila čast za mene jer moj sport nije imao gledatelja i nije bio poznat, ali naš uspjeh odjeknuo je u medijima. Novine su se strašno čitale. Ja sam iz baznog logora slao filmove i rukom napisane tekstove. Kuriru je trebalo tri dana do prvog aerodroma, a onda je tekst još osam dana putovao do Splita.

Izložba povodom proslave 40. godišnjice Mediteranskih igara u Splitu

Božić, Bjedov, Miroslav Cerar

Stipe Božić podigao je zastavu Igara s Đurđicom Bjedov i Mirom Cerarom. Broncu u bacanju kugle osvojio je Ivan Ivančić, kasnije trener Sandre Perković, a u skoku u dalj - Miljenko Rak

Foto: Boris Ljubičić/Privatni album

Poljud je bio pun: 50.000 ljudi već na generalnoj probi

Na otvaranje 8. Mediteranskih igara došao je i Josip Broz Tito. Već na generalnoj probi Poljud je bio pun. Art direktor i glavni dizajner zadužen za vizualno rješenje bio je višestruko nagrađivani hrvatski dizajner Boris Ljubičić.

Njegova su nezaboravna idejna rješenja i 40 godina kasnije zaštitni znak Mediteranskih igara.

Foto: Boris Ljubičić/Privatni album

Tito je pitao: 'Tko je taj bradonja?'

- Iako ja to tad nisam znao, moja brada je očito ‘žuljala’ maršala Tita. To su mi kasnije ispričali. Pitao je koji je ono bradonja. A ja sam tad nosio bradu, pa svi alpinisti su nosili bradu, bili smo hipijevci, to je tad bila moda - priča nam Božić prisjećajući se strke uoči otvaranja, probe odijela koja su rađena po mjeri, posebnih cipela i bijelih rukavica.

- Slično kao Feđa, i ja sam radio kao fotograf, ali za firmu koja je bila angažirana tijekom početka gradnje stadiona. Sjećam se miniranja kuće koja je tamo bila, ukopa pruge... Tih godina vladao je pravi zanos iako je bilo neizvjesno hoće li se sve uspjeti na vrijeme. Danas ne mogu zamisliti Split bez svega što je tad sagrađeno - kaže Božić dok se Klarić nadovezuje kako se radilo danonoćno.

Foto: Boris Ljubičić/Privatni album

Špijuni u firmi kod bivše

- Nije bilo tvrtke iz Hrvatske i bivše Jugoslavije koja nije sudjelovala u ostvarenju tog projekta. A kad se sve završilo, grad su preplavili sportaši i ljubitelji sporta iz mnogih zemalja, koliko mladosti na jednome mjestu, pa i neke ljubavi su se tu rodile. Ne znam jesi li ti, Stipe, tu profitirao kao sportaš - smije se Feđa.

- A bio sam okupiran domaćim temama - kroz smijeh odgovara Božić, koji je baš u tom periodu bio u fazi rastave od prve supruge. Nije, kaže nam, bio ni svjestan da su tadašnje jugoslavenske službe sve imale u vidu, pa i taj podatak, i da su sve dobro provjerile.

MLIKOTA S BOŽIĆEM Šest dana na planini: Vlaji na Himalaji piju hrvatska vina

- Kasnije sam doznao da su mi poslali u firmu špijune i da su razgovarali s bivšom suprugom. Mi smo se rastali u miru i sve je o meni lijepo rekla. Tako sam postao dio priče o Igrama. To se zvalo moralno-politička podobnost. Da su mi dali negativnu ocjenu, ne samo da ne bih dizao zastavu nego me ne bi pustili na ekspedicije ni na natjecanja. Nisu mogli dozvoliti da je u vrhuški netko ideološki nepodoban - prisjeća se Božić.

Klarić kaže kako ne zna jesu li njega provjeravali, ali on je pratio sve strogo profesionalno, kao reporter Slobodne Dalmacije.

- Tito mi je rekao: ‘Ako ti nećeš biti tamo, neću ni ja doći’ - smije se Klarić prisjećajući se ne samo samog čina otvaranja nego i generalne probe, koja je bila spektakularna.

Foto: Boris Ljubičić/Privatni album

- Generalna proba otvaranja bila je dan ranije i bila je rasprodana. Na stadionu je bilo 50.000 ljudi, to je bilo impresivno, stvarno impresivno. Stadion na Poljudu bio je čudo, prvi s krovom na ovim prostorima. I danas je jedini i najljepši u Hrvatskoj - kaže Feđa prisjećajući se i obnove hotela Bellevue na Prokurativama, koji je bio zidom naslonjen na njihov stan.

Pogled na more kroz 'bužu'

- Od hotela su ostali samo vanjski zidovi. Unutra je sve srušeno. Kako su zidovi popucali, tako smo i mi imali pogled na more kroz rupu na zidu koji nas je dijelio od hotela – sjeća se Feđa, kojemu su od samih Igara u najljepšem sjećanju ostali skokovi u vodu i sinkronizirano plivanje.

- Split do tada to nije imao priliku vidjeti i meni kao fotografu to je bilo jako atraktivno, čista provokacija. A toliko se toga događalo u Splitu i okolnim gradovima da nismo mogli sve vidjeti što smo možda željeli – kaže legendarni fotoreporter.

Stipe Božića posebno se dojmilo kako je u Splitu primljena atletika, koju je do tada pratilo vrlo malo ljudi.

- Kad su maratonci nakon 40 kilometara utrčali na Poljud, to je bila eksplozija euforije, ne može se to opisati. Zahvaljujući Mediteranskim igrama, dvije godine kasnije Split je bio domaćin Europskom prvenstvu u atletici, a kasnije i u plivanju - kaže nam Božić, a Feđa dodaje kako je Split do Igara imao samo jednu plivačku “kadu”, kako naziva bazen od 20-ak metara u zgradi u centru grada.

- Odjednom je Split dobio pet olimpijskih bazena. Taj sport je nakon Igara doživio procvat. U to vrijeme gradnje nije se pitalo ima li novca. Bilo je posla do zadnjeg trenutka, doslovno do samog otvaranja se nešto dovršavalo, ali se uspjelo – prisjeća se Klarić dodajući kako su zahvaljujući MIS-u fotografi uredili svoj prostor, galeriju u Marmontovoj.

Foto: Boris Ljubičić/Privatni album

- Dignuli smo kredit od 42 milijuna tadašnjih dinara. Glavni argument nam je bio da će doći Tito, ali nije došao, iako je prva izložba bila ona Ive Eterovića, koji je bio iznimno blizak s njim – kaže nam Klarić.

Josip Broz Tito je, naime, bio samo na otvorenju Igara, ali kasnije je sve pomno pratio Stane Dolanc, jedan od njegovih najbližih suradnika i najutjecajnijih političara bivše države.

- Uživao sam družiti se sa sportašima iz cijelog svijeta. Pratio sam i sportske događaje, ali išao i na brojna primanja, ali nisam se baš volio družiti s političarima. Sjećam se jednom prilikom smo Miro Cerar i ja stajali s Dolancom, a on je odjednom samo nestao. Bio je on onako krupan čovjek koji je očito jako dobro znao protokol. Čim je vidio da stižu kolica s hranom, samo je ispario. Tako smo Miro i ja ostali bez pršuta - kroz smijeh zaključuje Božić.

Foto: Boris Ljubičić/Privatni album

Profitirala cijela Dalmacija

Igre su počele 15. i završile 29. rujna fantastičnim uspjehom bivše države. Osvojeno je čak 56 zlatnih medalja, jedno zlato više od Francuske, i tako je Jugoslavija postala najtrofejnija država na osmim Mediteranskim igrama. Od ukupno 127 medalja bivše države, hrvatski sportaši osvojili su ih 27. Brončanu medalju u desetoboju osvojio je, primjerice, Joško Vlašić.

Od organizacije Mediteranskih igara nije profitirao samo Split nego i mnogi drugi gradovi u Dalmaciji, poput Stobreča, koji je dobio modernu streljanu, u Trogiru i Hvaru su izgrađene sportske dvorane, u Zadru, Šibeniku, Omišu, Makarskoj i Supetru su obnovljeni ili dograđeni nogometni stadioni, u Sinju je uređen hipodrom, Zaton je dobio modernu veslačku stazu...

Osme Mediteranske igre preporodile su grad pod Marjanom i u svakom drugom smislu, osim kapitalnih sportskih objekata izgrađena je prateća infrastruktura, poput putničkih terminala u zračnoj luci u Resniku i gradskoj luci, koji su i danas u funkciji, probijanjem tunela kroz Marjan, ukopavanjem željezničke pruge u centru grada te gradnjom i proširenjem cesta riješila se problematična prometna infrastruktura grada.

Tema: Hrvatska

Možda vas zanima i ovo:
Message