Branimir Bunjac je pod jednog od najaktivnijih zastupnika Živog zida postao okidač razdora iste stranke. Na jednoj strani su on i Pernar, na drugoj Sinčić i Palfi
ZBOG NJEGA PUCA ZID
Tko je Branimir Bunjac? Borio se u HOS-u, slagao horoskope
Nakon što smo ga čuli kako saborskoj straži prijeti da neće živi izaći iz sabornice, u utorak navečer 'počašćeni' smo snimkom na kojoj Branimir Bunjac kolegi iz stranke prijeti da neće vidjeti Bruxelles:
"Nikad nećeš vidjeti Euro parlament, niti jedne sekunde. Zapamtit ćeš dan kad si se meni unosio u facu, zapamtit ćeš dan kad si se meni unosio u facu", vikao je Bunjac na snimci koja je vrlo brzo postala pravi hit na internetu.
Bunjca nećemo po bog zna čemu pamtiti nakon političke karijere, koja će propasti ako uz njega nema Živog zida, a ni Živom zidu se ne smiješi neka vesela budućnosti, sudeći po raspadu sustava koji je uslijedio nakon svađe oko jedne plaće u EU parlamentu koju su dobili nakon izbora prošli vikend.
Pokretanje videa...
00:36
Branimir Bunjac će prije svega ostati zapamćen kao najveći zagovornik fake newsa u Saboru. Početkom 2017. godine je najozbiljnije na Facebooku objavio kako posjeduje službeni popis tajnih sastojaka koji se koristi u cjepivima, piše Express.
“Između ostalog, unutra su GMO virusi, abortirani fetusi životinja i ljudi, embrij zamorca, razne vrste jaja, mišja krv i mozak, krv, srce i bubrezi različitih vrsta životinja, npr. majmuna, konja, svinja, ovaca, zečeva, pasa..”, napisao je Bunjac. Ne treba napominjati da je Bunjac žestoko ismijan, a javili su se i stručnjaci koji su bili zgroženi onime što je napisao.
U ljeto 2017. iz čista je mira počeo širiti teoriju kako ljudi na Novom Zelandu ne smiju obrađivati svoje vrtove.
U istupu o trgovinskom sporazumu CETA, kojem se Živi zid oštro protivio, Bunjac je ustvrdio kako će sada “korporacije moći suodlučivati u donošenju propisa u Hrvatskoj čak i na lokalnoj razini.”
Bunjac je pritom spomenuo Novi Zeland gdje je, kazao je, “zabranjen uzgoj hrane u vrtovima i zabranjena prodaja sjemena". Riječ je o dosta poznatom fake newsu na globalnoj razini, kojeg su mediji razotkrili tri godine prije Bunjčeve nebuloze.
Tu budalaštinu da se na Novom Zelandu ne smije saditi u vrtovima promovirali su najgori teoretičari zavjera i opskurni mediji, a u Hrvatskoj je tu tezu 'popušio' Branimir Bunjac. Teza je demantirana brojnim činjenicama i u svijetu se o njoj jako puno govorilo u kontekstu priča o tome kako se fake news širi.
Krajem 2018. godine Bunjac se opet sapleo u mrežu fake newsa. Na svom profilu na na Facebooku podijelio je članak s jednog bosanskog portala koji je tvrdio kako bivši predsjednik Irana čuva ovce.
Bunjac je zadivljeno primijetio kako “Mahmud Ahmadinedžad nikada nije koristio službeni auto ni državnu kuću, doručkovao je sendviče”.
To je inače idiotska izmišljotina koja se u nekom trenutku počela globalno širiti. Vrlo brzo ozbiljni su mediji počeli objavljivati članke s vrlo konkretnim naslovima: “Ne. Bivši iranski predsjednik nije pastir”. Ahmadinedžad je i dalje u politici, 24 sata dnevno je pod zaštitom tjelohranitelja koje plaća vlada, službeni je savjetnik Vrhovnog vođe i za njim se povlače mnoge korupcijske afere.
Nije da Branimir Bunjac nije imao od koga učiti kako se nasjeda na fake news. Živi zid je početkom godine imao prilično urnebesan gaf. Magazin Start je na Facebooku napao Ivana Pernara, a uz tu svoju objavu stavili su fotografiju Ivana Vilibora Sinčića s obitelji.
No, ljudi iz Živog zida mislili su da iza toga stoji Dalija Orešković, jer su pobrkali Facebook stranice magazina Start i Facebook stranice stranke Dalije Orešković, koja se isto zove Start.
Upravo je Bunjac bio najglasniji oko toga i prigovarao da je prljavo koristiti djecu u političkim obračunima.
Kada su ga novinari suočili s činjenicama i pokazali da su se u Živom zidu zeznuli, nije htio priznati već je samo pobjegao od novinara.
Branimir Bunjac inače ne bi nikad ni došao do Sabora da nije bilo Vladimire Palfi. On je naime dobio njen mandat, jer je ona morala na porodiljni.
Dosta je blizak s Ivanom Pernarom, i upravo je s Pernarom i ekipom ovaj doktor povijesti, koji je prije Sabora predavao u Osnovnoj školi Podturen, krenuo u politiku prije skoro deset godina. Sudjelovao je na prosvjedima i deložacijama, a uz to je bio hrvatski branitelj koji je proveo na frontu nešto više od sto dana.
Kako je sam ranije istaknuo, za aktivnije uključivanje u politiku motivirali su ga odnosi u najužem okruženju, besperspektivnost mladih, propast srednjeg sloja, bijeda umirovljenika, a djelovanje u korist siromašnih, obespravljenih i poniženih ljudi privlačilo ga je i ranije, posebice otkako je okrutnost sustava koji proizvodi dužničko ropstvo osjetio i na vlastitoj koži.
Naime, Bunjac živi u Mihovljanu s djecom i suprugom koja također radi u osnovnoj školi te zarađuje 78 tisuća kuna godišnje, a imaju ukupno šest kredita. Najveći je onaj koji su supružnici zajedno dignuli 2006. godine u iznosu od sto tisuća eura i za koji mjesečno plaćaju 664 eura. Bunjac ima i kredit od 180 tisuća kuna koji je podignuo 2008. i mjesečno ga plaća 2.116 kuna.
Supruga ima čak četiri kredita. Jedan je iz 2005., vrijedan devet i pol tisuća eura, za koji mjesečno izdvaja 95 eura. Iste godine podignula je kredit od 12 tisuća eura, za koji mjesečno izdvaja 90 eura. Jedan kredit je iz 2006. od 25 tisuća eura, za koji izdvaja 103 eura mjesečno, a četvrti je podignula 2009. na iznos od šest i pol tisuća eura i za njega izdvaja 73 eura. Iz toga proizlazi da supružnici Bunjac mjesečno za kredite izdvajaju gotovo deset tisuća kuna. Štednje nemaju, a zajedno posjeduju kuću u Mihovljanu od 220 kvadrata vrijednu milijun i 150 tisuća kuna. Prema podacima iz imovinske kartice, ne posjeduju nijedan automobil, a kako je svojevremeno pisao Index, Bunjac je sve kredite digao u švicarcima, te je po dolasku krize 2008. i 2009. godine završio u de facto dužničkom ropstvu jer više nije mogao otplaćivati sve veće kamate.
Bunjac je inače vrlo svestran. Imao je tvrtku za astrološko savjetovanje Sirius line, ugašenu 2013. Godinama je bio i na čelu Podruma – Povijesnog društva međimurske županije koje je nakon stečajnog postupka ugašeno prošle godine zbog duga od 12 tisuća kuna. Autor je knjige 'Ratne i poratne žrtve sjeverozapadnog Međimurja 1914. - 1947.', a na istu je temu i doktorirao 2012. Autor je i biografije Eve Schwarz 'Iz pepela čakovečke sinagoge', piše Tportal.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
