TKO KOGA ZOVE? Halo! Ma nećemo u Odbor za mir...

Hrvatska, nakon provedene političke i diplomatske analize, u ovom trenutku neće prihvatiti poziv američkog predsjednika Donalda Trumpa za pristup inicijativi Odbora za mir, potvrdio je predsjednik Vlade Andrej Plenković. Odluka je, kako je rekao, stav Vlade i parlamentarne većine, a o njoj je tijekom dana obavijestio i predsjednika Republike Zorana Milanovića.

Premijer je potvrdio da su se on i predsjednik danas telefonski čuli, a razgovor je bio posvećen upravo pozivu za priključenje toj međunarodnoj inicijativi.

- S obzirom na to da je predsjednik prošlog tjedna komunicirao kako bi se trebali čuti, danas smo se kratko čuli u vezi Odbora za mir i same povelje. Stav Vlade je jasan: Hrvatska u ovom trenutku ne bi pristupala Odboru za mir, iz niza razloga. Taj smo stav priopćili predsjedniku - rekao je premijer Plenković.

Dodao je kako mu je predsjednik Milanović odgovorio da je svoj stav o toj temi već javno iznio te da u tom smislu "nema što dodati". Premijer je naglasio da je razgovor bio kratak, ali korektan, te je protekao u, kako je rekao, "sjajnoj atmosferi, kao i uvijek".

Plenković je pritom odbacio teze predsjednika Republike da Vlada pokušava "pokriti" vlastiti stav Milanovićevim javnim istupima.

- Ta teza o nekakvom pokrivanju s njime ne stoji. Ja sam predsjednika zvao nakon što smo jučer analizirali situaciju, konzultirali se i donijeli odluku. Stav je unison na razini parlamentarne većine. Nema nikakvog pokrivanja niti mi treba ikakav asistent da zauzmemo politički stav – poručio je premijer Plenković.

Dodao je kako nema nikakve tajnovitosti ni prikrivanja te da je predsjednika kontaktirao tek nakon što je Vladin stav već bio formiran i usuglašen.

- Niti sad nisam imao vremena sve to dodatno čitati. Stav Vlade je jasan i nepromijenjen- rekao je Plenković.

Upitan da komentira Milanovićevu izjavu o pokušajima dogovora oko izbora sudaca Ustavnog i Vrhovnog suda "u paketu", koje je predsjednik ranije nazvao političkom grabeži, Plenković je odbio ulaziti u daljnju polemiku.

– Što ćemo sad opet isto komentirati kao u Tuhelju? To je dosadno. Stav HDZ-a je jasan, a SDP već mjesecima šalje signale da neće sudjelovati u izboru sudaca Ustavnog suda. Imate i izjavu Arsena Bauka da "više vrijedi jedan ustavni sudac nego sto predsjednika Vrhovnog suda". Nemojmo pretjerivati – rekao je premijer.

ODBIJENICA TRUMPU Andrej Plenković: Čuo sam se s Milanovićem. Hrvatska neće ulaziti u Trumpov Odbor za mir

Milanović: Riječ je o presedanu i temi za Vijeće za nacionalnu sigurnost

Svemu je prethodilo ranije današnje obraćanje predsjednika Republike Zorana Milanovića, koji je javno iznio kako ga je premijer Plenković pokušao kontaktirati zbog poziva Hrvatskoj za priključenje Trumpovu Odboru za mir, ali da do razgovora tada nije došlo.

– Plenković me noćas pokušao dobiti, na telefon, preko posrednika, nakon sto godina. Nije se dogodilo ništa, nisam se mogao javiti – rekao je predsjednik Milanović, dodajući kako ga je premijer pokušao dobiti i ujutro, "na običnu liniju".

Predsjednik je naglasio kako smatra da je riječ o ozbiljnoj političko-sigurnosnoj temi koja bi se trebala razmatrati na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Govoreći o samoj inicijativi, Milanović je istaknuo da ona ima jasnu pravnu osnovu te da se ne radi o projektu izvan okvira Ujedinjenih naroda, kako se to, prema njegovim riječima, pogrešno interpretira.

– Riječ je o rezoluciji 2803 Vijeća sigurnosti UN-a iz 2025. godine, koja u operativnom paragrafu detaljno razrađuje sadržaj i strukturu tog projekta. Tko god kuka da je to izvan sustava UN-a, nije u pravu – rekao je Milanović.

Ipak, upozorio je da inicijativa predstavlja ozbiljan presedan u međunarodnim odnosima.

– Mimo UN-a se autoritetni mandat za rješavanje teške humanitarne krize prenosi na tijelo koje formalno nije dio UN-ova sustava. To je presedan i oko toga treba biti vrlo oprezan – naglasio je predsjednik.

Dodao je kako postoji niz otvorenih pitanja na koja, kako kaže, zasad nema jasnih odgovora.

– Je li to dobro, je li Hrvatskoj tamo mjesto, kako je Hrvatska uopće dobila poziv, je li ga sama tražila, je li riječ o odluci američke administracije i koje su još države dobile poziv – pita se Milanović, osvrćući se i na različite, nerijetko suzdržane stavove europskih zemalja prema toj inicijativi.

Unatoč uobičajenim političkim tenzijama između Pantovčaka i Banskih dvora, aktualna situacija pokazuje da su predsjednik Republike i predsjednik Vlade u ovom slučaju ipak suglasni u konačnom stavu, Hrvatska se neće priključiti Trumpovu Odboru za mir iako se njihovi naglasci, ton i pristup samoj temi bitno razlikuju.

Na tragu ove, barem privremene, suglasnosti predsjednika Republike i predsjednika Vlade oko pitanja Odbora za mir, u političkim se krugovima sve češće može čuti ocjena kako bi upravo ovakav okvir komunikacije trebalo iskoristiti za nastavak razgovora o nizu otvorenih institucionalnih pitanja koja već dulje opterećuju odnose Pantovčaka i Banskih dvora.

Prije svega, riječ je o izboru sudaca Ustavnog suda, čiji mandat istječe većem broju članova, a bez čijeg pravodobnog izbora postoji realan rizik institucionalne blokade. Ustavni sud jedna je od ključnih poluga ustavnog poretka, osobito u izbornim godinama i u situacijama povećanih političkih napetosti, zbog čega bi izostanak političkog dogovora imao dalekosežne posljedice. Iako su u proteklim mjesecima poruke s obje strane bile tvrde, aktualni primjer komunikacije oko vanjskopolitičke teme pokazuje da prostor za dijalog ipak postoji.

Slično vrijedi i za pitanje izbora predsjednice Vrhovnog suda, koje se već dulje nalazi u svojevrsnom političkom zastoju.

Uz pravosudne teme, otvoreno ostaje i pitanje imenovanja veleposlanika, još jedno područje u kojem su predsjednik i Vlada upućeni na suradnju, ali koje je također opterećeno političkim prijeporima. Dugotrajno nepopunjena diplomatska mjesta ili status vršitelja dužnosti slabe međunarodnu poziciju Hrvatske i smanjuju učinkovitost vanjske politike, osobito u trenutku pojačanih globalnih nestabilnosti.

U tom kontekstu, aktualna razmjena stavova o Odboru za mir, iako obilježena različitim interpretacijama i tonovima, pokazuje da institucionalna komunikacija nije nemoguća. Upravo zato dio političkih analitičara smatra kako bi nastavak razgovora, bez obzira na osobne animozitete, bio u interesu stabilnosti političkog sustava i funkcioniranja države. Ne radi se pritom o političkoj trgovini, već o ispunjavanju ustavnih obveza i odgovornosti prema institucijama koje ne smiju postati kolateralne žrtve trajnog sukoba dvaju političkih vrhova.