AfD i Le Pen nisu uspjeli ni zajednički klub u EP-u formirati pa danas imamo tri desničarske političke grupe unutar EP-a. Među njima postoje velike podjele npr. kako se postaviti prema Rusiji. Mišljenja sam da od tih i nekih drugih podjela u budućnosti neće ostati imuni ni američki republikanci, rekao nam je Tonino Picula
U jeku nove američke Nacionalne sigurnosne strategije, kakofonije oko Ukrajine i sve većeg razdora službenog Bruxellesa i Washingtona, Europska unija je stvorila inicijativu pod nazivom 'Demokratski štit'.
Ključne komponente uključuju Suprotstavljanje dezinformacijama: Otkrivanje i suzbijanje manipuliranih i lažnih informacija, posebno onih koje dolaze iz inozemstva. Jačanje otpornosti: Povećanje digitalne i medijske pismenosti građana kako bi se lakše prepoznavale manipulacije.
Transparentnost digitalnih platformi: Implementacija zakona poput Akt o digitalnim uslugama (DSA) i Akt o umjetnoj inteligenciji (AIA) kako bi platforme bile odgovornije i transparentnije. Zaštita izbora: Osiguravanje integriteta izbora i slobodnog izražavanja stavova u javnom prostoru bez stranog utjecaja. Mreža provjeravatelja: Stvaranje europske mreže provjeravatelja činjenica (fact-checkera) na svim jezicima EU-a.
Cilj je odgovor na sve veće izazove za demokraciju unutar EU-a, uključujući ekstremizam i strane pokušaje utjecaja na izbore. Izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, Tonino Picula smatra da je Unija pod neviđenim udarom i sa istoka i zapada.
- Europska unija ima posljednjih desetak godina velikih problema s dezinformacijama i uplitanjem u demokratske procese, pogotovo s razvojem društvenih mreža te s polarizirajućim temama poput Brexita. Ono što je novost jest da od ove godine opstrukcije dolaze od strane aktualne američke administracije, jer svjedočimo dosad nezabilježenim slučajevima osporavanja iz Washingtona. Pozdravljam svakako paket mjera za zaštitu demokracije, kojim bi se ojačala obrana europskog demokratskog poretka. Mi imamo i unutar Europskog parlamenta Posebni odbor za europski štit za zaštitu demokracije, koji se naslanja na tu ideju, ali i koji nastavlja rad Odbora za borbu protiv vanjskog upletanja i dezinformiranja,. Taj odbor je i usvojio set preporuka za osnaživanje borbe protiv dezinformacija i upletanja. Smatram da će dobar dio parlamentarnog i političkog rada i u budućnosti biti posvećen tim temama - rekao nam je Picula.
Naravno, nije oduševljen američkom sigurnosnom strategijom.
- Smatram da je strategija kao dar s neba za Orbana i njegove saveznike unutar ali i izvan EU, pogotovo u tom dijelu gdje se kritizira Europska unija. To set brutalnih kritika od strane protagonista nove američke ultrakonzervativne revolucije kojima se jasno napadaju ne samo europski demokratski standardi, nego i Europska unija kao takva. Radi se o posve otvorenim naporima da se Unija razjedini, što je pogotovo vidljivo u dužoj verziji strategije koja nije službeno objavljena. Pronalazim određenu sličnost s nekadašnjom Bushevom administracijom, koja je dijelila Europu na staru i novu oko podrške ratu u Iraku. Ovdje je neka vrsta podjele na zapadnu koja je liberalna i koja im ne odgovara, te srednju i južnu kojoj su skloniji, iako bi pod južnu spadala i Italija koja ima desnu proameričku vladu, no simplifikacija je ionako čest retorički alat Trumpa i njegovih saveznika - rezonira gospodin Picula pa naglašava opasnost od MAGA pokreta.
- Strategija prije svega naglašava odmak SAD-a od multilateralizma i prikazuje realnu opasnost od američke MAGA ideologije za europsku sigurnost kroz njihov stav prema Ukrajini, njihovo uplitanje kroz podršku populističkim snagama poput AfD i FIDESZ te njihove opetovane iritacije Europskom unijom i osobito digitalnim suverenitetom EU. Strategija vidljivo prebacuje teret na Europu što se tiče potpore sigurnosti Ukrajini, ali i sigurnosti Europe kao takve i na taj način je i dodatan poticaj za populističke snage. Strategija opisuje ruski rat agresije protiv Ukrajine kao puko „neprijateljstvo u Ukrajini“ (tj. rusko-ukrajinski sukob) i navodi da se SAD „nalazi u sukobu s europskim dužnosnicima koji imaju nerealna očekivanja od rata“. To je poruka EU prema kojoj ima trajnu averziju. Strategija definitivno odražava sve postulate MAGA ideologije i onoga što je ostalo od Republikanske stranke nakon 2016. godine - rekao je Picula i dodao da republikancima ne gine razdor kakav su doživjeli njemački i francuski desničari u europskom parlamentu.
- Nova američka Strategija nacionalne sigurnosti više ne spominje Rusiju kao prijetnju. Umjesto toga, opisuje odnose između Europe i Rusije kao problem kojim se SAD treba baviti (ne i riješiti) i nastoji „ponovno uspostaviti stratešku stabilnost s Rusijom“. Jasno je i da se na sastancima Amerikanaca i Rusa, pogotovo na Aljasci, govorilo o ekonomiji i ulaganjima. Međutim, iako smatram da postoje podudarnosti u okvirima kojima se daje podrška tim političkim akterima, mislim da tu nije riječ o zajedničkom pothvatu već jednostavno o posljedicama jačanja desnih autoritarnih pokreta u cijelom svijetu. Ono što je dobra vijest za sve koji se protive takvim politikama, jest da takve pokrete više spaja opozicija prema nečemu, u ovom slučaju onome što EU predstavlja, nego zapravo neko veliko jedinstvo. AfD i Le Pen nisu uspjeli ni zajednički klub u EP-u formirati pa danas imamo tri desničarske političke grupe unutar EP-a. Među njima postoje velike podjele npr. kako se postaviti prema Rusiji. Mišljenja sam da od tih i nekih drugih podjela u budućnosti neće ostati imuni ni američki republikanci - smatra Picula.
Razgovor nije mogao proći bez komentara o sve češćim grozomornim izjavama zapadnih dužnosnika o mogućem ratu s Rusijom kojeg neki vide najranije do 2030.
- Smatram da ne možemo više živjeti u iluzijama. Čak i u slučaju povratka demokrata na vlast u SAD, jednostavno ne postoji mogućnost rekonstrukcije globalnog poretka prije prvog Trumpovog mandata. Već je te 2016. Amerika bila dovoljno promijenjena da izabere nekog kao što je Trump. Europska unija mora prije svega ojačati zajedničku europsku obranu, taj tzv. europski dio NATO-a. Zbog toga se dogovaraju pa i potpisuju strateška obrambena i sigurnosna partnerstva sa zemljama poput Kanade, Norveške i UK. Pozdravljam ta partnerstva, smatram da bezuvjetno moramo jačati zajedničku sigurnost i obranu demokratskog dijela međunarodne zajednice. Pozivu na jačanje istinske strateške autonomije EU trebaju se odazvati svi koji žele očuvati i razvijati najvažniji politički projekt u ukupnoj europskoj povijesti. EU je višestoljetne krvave sukobe na našem kontinentu zamijenila izuzetno korisnom suradnjom. Ovo je vrijeme obnove imperijalnih ambicija na raznim stranama svijeta. Njima smeta EU ne kao neka vojna sila nego kao žarište liberalne demokracije, socijalnih i ljudskih prava -upozorava Tonino Picula.
Ne slaže se s Trumpovom populističkom retorikom kako će nas sve zamijeniti migranti.
- U Europskom parlamentu, ali i u ostalim institucijama EU migracije su izrazito bitna i polarizirajuća tema. Definitivno je situacija u potpunosti suprotna od razdoblja kancelarke Merkel i 2015 godine. Naravno, puno je populističkog diskursa na tu temu, pogotovo kroz prizmu sigurnosti, borbe protiv terorizma i organiziranog kriminala. Broj ilegalnih migracija se po Frontexu smanjio ove godine za 20ak posto, a dogovoren je i EU Pakt o migracijama i azilu. S druge strane, broj prijetnji i provokacija poput upada dronova po zračnim lukama se pojačava, a nažalost i Hrvatska je sve češće meta kibernetičkih napada. Jednostavno, živimo u vremenima gdje treba jačati sigurnost i otpornost prema svim oblicima ugrožavanja europske demokracije - prokomentirao je sve češći upit tko nam je veća opasnost migranti ili Rusija.
Gospodin Picula smatra da je pred Bruxellesom herkulovski zadatak.
- Europska unija mora u turbulentnoj prvoj polovini 21. stoljeća pronaći svoju ulogu. EU nije poput npr. SAD, Rusije ili Kine zajednička država, nego zajednica država što joj u globalnoj krizi multilateralizma otežava funkcioniranje. Iza EU je sedamdeset godina mira, baština socijalne države, jedinstvenog tržišta, zajedničke valute i efikasnog sustava zaštite ljudskih prava. To su velika postignuća po kojima EU prednjači. Ipak, svijet se posljednjih desetljeća toliko promijenio da europski projekt mora proći kroz korjenite reforme ne samo da očuva svoju poziciju nego da preživi. Davno je još Jean Monnet govorio daće se Europa oblikovati u kriznim razdobljima. Mislim da je ovo još jedan primjer dalekovidnosti te izjave. Teško je uspoređivati sadašnju situaciju s nekim drugim okolnostima kao npr. s dužničkom krizom i Grčkom, ali smatram da su veliki, rekao bih i generacijski izazovi pred nama. Ovo su zaista povijesne promjene i potrebno je u takvoj situaciji prilagoditi naše politike i djelovanja. Prilagodba za EU mora biti u vidu snažnog odgovora na jačanje anti-EU populizma, radu na europskoj samodostatnosti i očuvanju europskog jedinstva u ovim okolnostima - rekao je Picula.
U petak je održano kontroverzno pisano glasovanje o zamrzavanju ruske imovine. Proruski blok oko Orbana je žestoko kritizirao glasovanje jer bi se odluke o trajnom zamrzavanju ruske imovine donosile kvalificiranom većinom, a ne jednoglasno.
- Mi smo kao Europski parlament kroz posljednje rezolucije vezane uz rusku agresiju pozvali na oduzimanje ruske državne imovine od strane EU-a kako bi se Ukrajini nadoknadila ratna šteta i poslala poruka agresoru. Podsjećam, početkom godine su UN, Europska komisija, Svjetska Banka i vlada Ukrajine utvrdili da bi obnova Ukrajine koštala oko 500 milijardi eura, što je ogroman novac i reflektira kolika je šteta ruske agresije. Ovaj petak je to dugoročno zamrzavanje ruske imovine dogovoreno, ali to je i priprema za Europsko vijeće sljedeći tjedan u kontekstu potencijalnog korištenja sredstava, jer postoji otpor Belgije koja traži jamstva zbog pravnih bojazni. S usvajanjem tog prijedloga se također i sprječava korištenje zamrznute ruske imovine u vrijednosti oko 210 milijardi eura, kao dio nekih potencijalnih pregovora koji ne bi uključivali EU. Ideja je da se ta zamrznuta sredstva iskoriste za pomoć Ukrajini kroz zajam, kojim bi se pokrile vojne i civilne proračunske potrebe Ukrajine, a onda bi se taj novac vratio kroz ruske ratne reparacije - zaključio je Tonino Picula.
24sata © 2025
