ko SAD može nekažnjeno vojno djelovati u Južnoj Americi, tad se implicitno poručuje da i druge sile, u ovom slučaju Rusiji, mogu pokušati ostvarivati svoje interese u vlastitim sferama utjecaja, kaže Božo Kovačević
STRUČNJACI O ŠOK AKCIJI
Trumpov udar na Venezuelu: 'Kao mafijaš koristi zemlju za obračune. To je i poruka Putinu'
Čitanje članka:
2
min
SAD su izvršile veliki vojni napad na glavni grad Venezuele, Caracas, koji je uključivao raketne udare i eksplozije. Prema izvještajima, tijekom napada je uhvaćen predsjednik Venezuele Nicolas Maduro, zajedno sa suprugom Ciliom Flores, a oboje su, navodno, prebačeni iz zemlje. Ove informacije potvrdio je predsjednik SAD-a, Donald Trump, koji je na društvenoj mreži Truth Social objavio da su operaciju izvele američke snage u suradnji s američkim zakonodavnim tijelima. Trump je nazvao napad "briljantnom operacijom", ali nije odgovarao na pitanja o tome je li zatražena suglasnost Kongresa za ovu akciju.
Pokretanje videa...
02:03
SAD-ov napad izazvao je ozbiljan politički i vojni odgovor iz Venezuele. Potpredsjednica Venezuele Delcy Rodriguez izjavila je da vlada nije svjesna lokacije Madura i njegove supruge te je zatražila "neodgodivu potvrdu života" od američke vlade. Također je naglasila da su napadima poginuli vojni dužnosnici, vojnici i civili širom zemlje.
Venezuelanski ministar obrane, Vladimir Padrino Lopez, osudio je napad i nazvao ga "najvećom nepravdom koju je zemlja pretrpjela". Prema njegovim riječima, eksplozije su pogodile više urbanih područja, uključujući i vojnu bazu Fort Tiuna u Caracasu, a u zemlji je raspoređena vojska u cilju suzbijanja posljedica napada.
U međuvremenu, stanje u Caracasu nakon napada opisano je kao "tiho", uz rijetke zvuke vojnog zračnog prometa. Građani su ostali u svojim domovima, a vlasti su pozvale na smirenost i oprez.
Zanimljivo je da je FAA (Savezna uprava za zrakoplovstvo) zabranila letenje američkim zrakoplovima na svim visinama u venezuelanskom zračnom prostoru zbog sigurnosnih razloga. Ova mjera uslijedila je nakon što je u Venezueli primijećen intenzivan vojni angažman.
Reakcije međunarodne zajednice bile su podijeljene. Rusija je osudila američku akciju kao "akt vojne agresije", izražavajući solidarnost s Venezuelom i pozivajući na mirno rješenje situacije. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova navelo je kako bilo kakvi izgovori za opravdanje napada "nisu prihvatljivi" i naglasilo da Latinska Amerika mora ostati "zonu mira".
Venezuela je zatražila hitan sastanak Vijeća sigurnosti UN-a, tražeći međunarodnu osudu američkog napada i pozivajući na zaštitu suvereniteta zemlje.
Iako službeni stav opozicije u Venezueli nije bio odmah dostupan, izvješća sugeriraju da situacija u zemlji i dalje ostaje napeta, dok vlada poziva na mobilizaciju svih nacionalnih snaga u obrani suvereniteta.
Ovaj vojni incident dolazi u trenutku kada su američke snage već prisutne u regiji, povećavajući vojnu aktivnost u Karipskom moru i okruženju, te su nedavno uništile više od 30 plovila povezanih s trgovinom drogama.
- Vojni napad Sjedinjenih Američkih Država na Venezuelu predstavlja ozbiljno kršenje međunarodnog prava i opasan presedan koji može imati dalekosežne posljedice za globalni poredak - upozorava stručnjak za međunarodne odnose i bivši diplomat Božo Kovačević.
Prema njegovoj ocjeni, ovim potezom američki predsjednik Donald Trump šalje jasnu političku poruku ne samo Latinskoj Americi, nego i drugim velikim silama, prije svega Rusiji.
- Logika te poruke je jednostavna. Ako SAD može nekažnjeno vojno djelovati u Južnoj Americi, tad se implicitno poručuje da i druge sile, u ovom slučaju Rusiji, mogu pokušati ostvarivati svoje interese u vlastitim sferama utjecaja, uključujući Europu - rekao je Kovačević.
Ističe kako se američka politika prema Venezueli oslanja na obnovljenu i radikaliziranu interpretaciju Monroeove doktrine, prema kojoj SAD sebi prisvajaju pravo da jedini djeluju, interveniraju i odlučuju o sudbini država na američkom kontinentu.
- Takav pristup u potpunosti je suprotan suvremenim načelima međunarodnog prava i sustavu kolektivne sigurnosti. Po međunarodnom pravu nijedna država nema pravo napasti drugu državu - objašnjava Kovačević, odbacujući svako pokušaj opravdavanja vojne akcije teorijama, ideološkim konstrukcijama ili jednostranim tumačenjima sigurnosnih prijetnji.
- Napad na Venezuelu vidim kao čin sirove sile, a ne kao legitimnu međunarodnu intervenciju. Imamo personalizaciju američke vanjske politike u kojoj država funkcionira poput organizacije na čijem se čelu nalazi Trump kao Kum dok se golemi politički, vojni i ekonomski resursi koriste za ostvarivanje partikularnih mafijaških ciljeva. Prema toj logici, sila postaje sredstvo za demonstraciju moći, a ne za očuvanje međunarodnog poretka - zaključio je Kovačević.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
