U Njemačkoj je trenutna starosna granica za odlazak u mirovinu 67 godina, a čak 17 posto stanovništva umre i ranije. Unatoč tome, sve su glasniji oni koji zbog korone traže da se ta granica digne na 69 godina
MNOGI NI NE DOŽIVE PENZIJU
U Njemačkoj u mirovinu tek sa 69 godina iako je svaki peti zaposlenik do tada već mrtav
Starosna granica za odlazak u mirovinu u Njemačkoj je 2012. godine povišena s 65 na 67 godina. Prema trenutno dostupnim podacima dizanje granice na 67 godina dovelo je do toga da sve više ljudi umire i prije nego što ode u mirovinu, prenosi Deutsche Welle.
Podaci iz 2019. godine pokazuju kako 17 posto preminulih u Njemačkoj nije napunilo 67 godina, a njih 14,4 posto nije doživilo ni 65. godinu života. Ove podatke navelo je kao odgovor Ministarstvo unutarnjih poslova na zahtjev zastupničke stranke Ljevice.
Ako se starosna granica za mirovinu poveća na 69 godina, još više ljudi ne bi uopće doživilo odlazak u mirovinu. U 2019. godini 19,8 posto svih preminulih bilo je mlađe od 69 godina, što je gotovo svaki peti stanovnik.
''Distribucija odozgo prema gore''
- Brojevi govore jasnim jezikom: Što je starija dob za odlazak u penziju, to će je manje ljudi doživjeti - rekla je Sabine Zimmermann, zastupnica Lijeve stranke.
Ljudi s malim primanjima obično žive kraće pa bi pomicanje starosne granice za mirovinu značilo ''raspodjelu odozdo prema gore''. Njemačkoj stoga nisu potrebne rasprave o daljnjem podizanju starosne granice već o povratku na odlazak u mirovinu sa 65 godina, rekla je predsjedavajuća Odbora za starije osobe u Bundestagu Zimmermann. Ona smatra da svatko tko zagovara povećanje starosne granice ''krije pola istine''.
Prosječan broj zdravih godina života u Njemačkoj stagnira.
- Mnogi ljudi ne dostižu dob za odlazak u penziju u dobrom zdravlju. Za njih svako povećanje starosne granice u stvari znači smanjenje njihove penzije jer su prisiljeni ići u prijevremenu mirovinu - rekla je zastupnica Ljevice.
Ekonomski instituti pozivaju na mirovinu sa 69 godina
Nekoliko ekonomskih instituta u travnju je pozvalo na povećanje starosne granice na 69 godina zbog opterećenosti državnog budžeta uslijed pandemije koronavirusa.
- Takav korak donio bi dvostruku korist - napisali su instituti u proljetnom izvještaju za saveznu Vladu. S jedne strane bi se povećali prihodi mirovinskog osiguranja, a s druge strane bi više ljudi bilo dostupno za tržište rada
- Njemačka ima sve manje stanovništva koje je sve starije - rekao je potpredsednik Instituta za ekonomska istraživanja Halle (IWH) Oliver Holtemöller.
U budućnosti će razlika između broja mladih koji dolaze na tržište rada i starih koji ga napuštaju predstavljati oko 400 tisuća ljudi manje na godišnjoj razini, a Holtemöller upozorava kako bi to moglo naštetiti njemačkom gospodarstvu.
Instituti u mirovinskom osiguranju vide važan instrument za uravnotežen državni budžet, a da se pritom ne mora štedjeti na važnim investicijama za budućnost.
Ako se po tom pitanju ništa ne poduzme, subvencije za mirovinsko osiguranje iz saveznog budžeta rasti će na štetu drugih državnih troškova.
- Najelegantnije rješenje bilo bi polagano, postupno povećanje starosne granice za umirovljenje jer bi to imalo pozitivan efekt s dvije strane. Kad bi ljudi bili malo duže dostupni tržištu rada, to bi ojačalo potencijalnu radnu snagu. A imalo bi efekta na rashode mirovinskog osiguranja - rekao je Holtemöller.
Bundesbanka podržala prijedlog
Njemačka centralna banka također je izrazila podršku za podizanje starosne granice za odlazak u mirovinu.
- Do sada neprekidno rastući očekivani životni vijek podrazumijeva sve duže trajanje isplate mirovina dok vrijeme uplaćivanja doprinosa ostaju konstantni. Zato je logično povećanje starosne granice sa sadašnjih 67 na 69 godina - napisali su u priopćenju iz Bundesbanke.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
