Platane su se počele sušiti, mijenjati boju kore, imati deformirane listove. Test je pokazao da imaju rak, gljivičnu bolest prvi puta detektiranu u RH. Prijeti da će se proširiti. Zanimljivo je i kako je gljivica stigla u Europu...
NA OBALI KNEZA BRANIMIRA
U Novom Vinodolskom srušit će legendarne platane jer imaju - rak! 'Sve moramo dezinficirati'
Čitanje članka:
6
min
Iz Novog Vinodolskog stiže tužna vijest: platane u novljanskoj luci morat će se ukloniti jer su zaražene rakom, gljivičnom bolešću koja dosad nije detektirana u Hrvatskoj.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:57
Već nekoliko godina primjećuje se da pojedine platane na Obali kneza Branimira pokazuju znakove propadanja. Vidljivo je sve više suhih grana, smanjena je masa listova, nepravilno su razvijeni, mijenja se boja kore, na deblu izbijaju grane, uz istodobno sušenje grana u krošnji.
S obzirom da uočeni simptomi nisu upućivali na dosad poznate i u Hrvatskoj prisutne štetnike, zatraženo je stručno mišljenje Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Nažalost, stručnjaci su utvrdili da su stabla zaražena rakom platana, gljivičnom bolešću, a nalazi se na popisu karantenskih štetnika Europske unije. U čitavoj priči bitno je da se gljivično oboljenje ne širi na druge vrste drveća, već napada isključivo platane.
Gljivična bolest prisutna je u pojedinim europskim zemljama, gdje je uzrokovala značajne štete na populacijama platana. Kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti na području Hrvatske, fitosanitarna inspekcija naložila je uklanjanje zaraženih stabala.
- Riječ je o gljivici koja se nalazi u korijenu stabla preko kojeg se i prenosi, s tim što se najčešće prenosi i alatom. Zbog toga moramo ukloniti svih 16 platana, 13 zaraženih, ali i tri koja nisu u istom drvoredu i za sad ne pokazuju simptome bolesti, no prijeti opasnost od zaraze - kaže Tamare Maretić, rukovoditeljica Poslovne jedinice Parkovi i javne površine zaposlene u novljanskom Komunalnom trgovačkom društvu Ivanj.
Da pojedine platane na Obali kneza Branimira, točnije stabla ispred Kapetanije za koje se vjeruje da su zasađena prije otprilike pedeset godina, pokazuju znakove propadanja, primijećeno je već prije nekoliko godina.
– Stabla ćemo ukloniti vađenjem panjeva čim to vremenske prilike dozvole te na istom mjestu zasaditi neka nova stabla. U sadnju novih stabala možemo krenuti odmah nakon uklanjanja postojećih, s obzirom na to da nije potrebno raditi zamjenu tla i posebne metode dezinfekcije. U dogovoru s Gradom ćemo donijeti konačnu odluku o sadnji novih sadnica. Preporuka Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu je da posadimo crnike ili kopriviće - navodi Maretić.
O kakvoj bolesti je točno riječ doznajemo od prvog hrvatskog 'doktora' za drveće Frana Poštenjaka.
- Ceratocystis platani alohtona je fitopatogena gljiva koja infekcijom rana na stablima kolonizira provodne elemente stabla koji provode vodu i mineralnu otopinu hranjivih tvari od korijena prema vršnim izbojcima i listovima stabla. Razvojem micelija unutar navedenih provodnih elemenata dolazi do smanjenja protoka te pojave simptoma klorotičnih listova često smanjenih dimenzija te sušenja pojedinih grana s pojavom diskolorantnih uleknuća na mjestima infekcije. Progresija ovisi o stanju, uzrastu i koloniziranoj vrsti stabla. Dosadašnja istraživanja pokazuju da je gljiva aktivna isključivo na vrstama platana roda Platanus ssp. te da je najosjetljivija vrsta azijska platana. Hibrid azijske i američke platane je nešto rezistentniji, a najduži vijek preživljenja i najveću rezistentnost ima američka platana koja se od prirode pojavljuju u arealima pojave ove gljive - ističe stručnjak za arborikulturu i urbano šumarstvo iz Jastebarskog.
Osim za platane, dodaje, opasnost postoji i u indirektnim posljedicama uklanjanja stabala na toj mikrolokaciji koja počinje dobivati niz negativnih karakteristika koje su prethodno bile ublažene interakcijom stabla i okoliša. Najočitiji čimbenici su najviše izraženi po ljeti, primjerice značajno povećanje temperature prostora te noćna radijacija topline iz betonskih i asfaltiranih površina koje nisu više zasjenjene.
Navedena bolest širi se kroz rane na kori i drvnom tkivu.
- Vektori za širenje u urbanom prostoru su dominantno antropogeni. Iz tog razloga preporučljivo je da se prilikom orezivanja platana dezinficira alat s kojim se vrši orezivanje. U slučaju poznatih zaraza i na zaraženim stablima preporuka je da se dezinfekcija svog alata obavi prilikom premještanja s jednog stabla na drugo. Također, potrebno je dezinficirati svu opremu i strojeve koji dolaze u doticaj sa zaraženim stablima. Širenja zaraze sporije se događa kroz provodne elemente korijena dvaju susjednih stabala. Evidentiran je transport gljive na drvenim ostacima putem vodotoka, te kroz aktivnosti ksilofagnih kukaca koji se ubušuju pod koru platana. Širenje je moguće i putem inficiranog sadnog materijala stoga je potrebno voditi posebnu brigu o izvorima nabave sadnog materijala te kontroli sadnog materijala u periodima nakon sadnje. Konačno širenje je moguće i premještanjem zaraženog drva. U svakom slučaju treba dobro promotriti na koji je način došlo do ovog konkretnog slučaja zaraze s ciljem sprječavanja veće štete - objašnjava.
Navedena gljiva u Europu je unesena za vrijeme Drugog svjetskog rata, na drvenim elementima sanduka vojne opreme s prostora istočnog dijela SAD-a u mediteranske luke gdje je stizala američka vojna oprema. Prvi zapis zabilježen je 1945. godine u Marseilleu u Francuskoj, a poznati su kalamiteti koji su uništili značajan broj stabala od sredine 20. stoljeća na dalje na području Italije, Francuske i Grčke. S obzirom na velike štete uvrštena je na listu karantenskih bolesti u EU. Osim navedenih država zabilježena je prisutnost u Švicarskoj, Španjolskoj, Albaniji i Turskoj. Trenutačno osim ovog izoliranog slučaja gljiva nije evidentirana u drugim mjestima u Hrvatskoj.
Može li se bolest proširiti i na druga stabla neovisno o vrsti, ne može se reći sa sigurnošću.
- Promjene u odnosima kohabitacija koje su zabilježene na drugim vrstama gljiva i stabala, a događaju se dominantno uslijed promjena ekoloških uvjeta na određenom staništu zbog klimatskih promjena, govore da ne možemo sa sigurnošću isključiti mogućnost kohabitacija van roda platana, no ne treba sijati paniku. U ovoj situaciji pozornost mora biti na striktnom pridržavanju fitosanitetskim propisima i stablima platana koje su sađene diljem naših gradova, a neke od njih predstavljaju vrlo vrijedne i važne primjerke starih stabala i starih drvoreda. Općenito kod takvih stabala potrebno je povećati pažnju i pružiti odgovarajući zaštitu i brigu kako bi i dalje bile ne samo nositelji bioraznolikosti naših gradova, već i baštinici vremena i svega dobrog i lošeg što su stoljećima proživjele sa svojim sugrađanima - naglašava Poštenjak.
Najbolje vrijeme da se zaražena stabla uklone su periodi manje aktivnosti gljive u hladnijem dijelu godine. Najveća aktivnost događa se kod temperature okoliša od 25 °C što je period od početka svibnja do rujna.
- S ciljem potpune eradikacije potrebno je slijediti upute nadležnih institucija te je najbolje spaliti svu posječenu drvnu masu odmah nakon uklanjanja i dezinfekcije te je izbjegavati doticaj s vodenim medijima i drugim vektorima koji mogu uvjetovati daljnje širenje zaraze - ističe.
Po pitanju zaštite drveća od bolesti valja spomenuti slučaj iz Francuske pri čemu je uklonjeno više od desetaka tisuća stabala.
- Vrlo je značajan slučaj odumiranja i uklanjanja oko 33.000 stabala platana na području pod UNESCO zaštitom Canal du Midi u Francuskoj. Kanal inače broji oko 42.000 stabala što ovu infekciju svrstava u štete katastrofalnih razmjera koja je vrlo agresivno promijenila izgled jednog krajolika koji se prostire na potezu od 193 kilometra. Pretpostavlja se da je razlog ovako velikog mortaliteta stabla širenje gljive putem slatke vode jer se poduzimaju sve karantenske mjere uklanjanja zaraženih i okolnih stabala koja ne pokazuju simptome zaraze, a korijenom su u doticaju s onim zaraženima. Plan oporavka čitavog područja uključuje povećanje broja vrsta u drvoredima te sadnju selekcioniranih hibrida platane koja pokazuje otpornost na kohabitaciju s navedenom patogenom gljivom. Sve ovo trebalo bi nam biti veliko upozorenje na kompleksnost upravljanja urbanim stablima u vremenima velikih promjena i laganih migracija, koje značajno doprinose dinamici ekosustava, koji se s nama ubrzava te je, u kontekstu stabla i konkretno platana, fokus s četverogodišnjih ciljeva potrebno prebaciti na ekvivalentan broj stoljeća - upozorava Poštenjak.
Obala kneza Branimira za vrijeme radova biti će zatvorena.
- Treba posebno pripaziti da se pokupi sva piljevina, kao i da se alati, radna odjeća i vozila adekvatno dezinficiraju. Izvođač radova još uvijek nije poznat, samim time niti ukupan trošak čitave operacije uklanjanja i nabave novih sadnica. Odabrani izvođač stabla će uklanjati u suradnji s KTD-om Ivanj, a o točnom terminu izvođenja radova javnost će biti pravodobno obaviještena - navode iz Grada Novog Vinodolskog.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
