‘Učenici medicinskih škola riješili problem s maturom’

Učenici koji pohađaju medicinske škole školuju se pet godina. Budući da im je školovanje produljeno za cijelu godinu, na državnu maturu izlaze kasnije od kolega gimnazijalaca.
Opće predmete koji se polažu na maturi imaju samo dvije godine, a na petoj godini paraleno idu na praksu i u školi. Stoga su lani potpisivali peticiju kako bi im se osigurali jednaki uvjeti tijekom obrazovanja.
Ove godine, kako tvrde njihovi nastavnici i ravnatelji, razloga za potpisivanje peticije nema.
- Ministarstvo plaća ljude koji drže fakultativnu nastavu iz tri predmeta koji se polažu na državnoj maturi. To smo uveli 2010., a prošle godine je izašla prva generacija tih učenika. Mogu vam reći da smo zadovoljni rezultatima na maturi, i to na razini cijele Hrvatske. Zato učenici ove godine i nisu pisali opet peticiju, bili su zadovoljni. Za svaku promjenu treba pričekati neko vrijeme da pokaže rezultate, a u kojem će smjeru ovo sve dalje ići, ne znam – rekla nam je Asja Jelaković, predsjednica Udruge zdravstvenih škola i ravnateljica Srednje medicinske škole u Mlinarskoj ulici u Zagrebu.
Dodaje da je program uvijek trajao pet godina, samo što je zadnja godina bila staž. Ta godina je pripojena školi, bila je u ingerenciji Ministarstva zdravlja, a sad je pod Ministarstvom prosvjete.
Isto mišljenje imaju i ravnatelji šest medicinskih škola iz Varaždina, Karlovca, Rijeke, Pule, Zadra i Splita, s kojima smo razgovarali.
- Ne vidim nikakav problem u činjenici da se učenici medicinskih škola školuju pet godina. Postojali su strahovi da se naši učenici neće upisati na fakultete, ali je to očito bio strah od nepoznatog jer su se učenici uspjeli upisati na zdravstvene, ali i druge fakultete. Tko se htio pripremiti i koncentrirati na nastavak školovanja, uspio je. Iskustvo se pokazalo dobrim i ne treba ga mijenjati - kazao nam je Davor Vidaković, ravnatelj Medicinske škole Ante Kuzmanića u Zadru.
Ravnateljica pulske Medicinske škole Gordana Ćoso kazala je da su i oni organizirali učenicima dodatnu nastavu kako bi se pripremili za ispit državne mature.
- Imamo dodatnu nastavu iz stranog jezika, matematike i hrvatskog jezika. Zasad sve odlično funkcionira, a učenici su zadovoljni - rekla nam je kratko Ćoso.
Ravnateljica Medicinske škole Karlovac, Jasminka Štajcer, zalaže se za uvođenje strukovne mature.
- Budući da se školuju pet godina, upisi na fakultete bi se trebali riješiti ne kao dodatno bodovanje nego kroz strukovnu maturu, koja se planira uvesti za godinu ili dvije. Ona se priprema pri Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje i njenim uvođenjem će se riješiti trenutni problem, čime će se našim učenicima izjednačiti uvjeti pri upisima na fakultete s gimnazijalcima. Iako su se naši učenici i do sada vrlo uspješno upisivali na zdravstvena veleučilišta i fakultete, tek malo teže na medicinski fakultet, vjerujem da će se uvođenjem strukovne mature i to promijeniti – rekla je. Varaždinska Medicinska škola također je uvela dodatnu nastavu. U trećoj, četvrtoj i petoj godini imaju jedan sat tjedno hrvatskog, matematike i stranog jezika.
- Taj model pokazao se uspješnim. Učenici su se kvalitetno pripremili za polaganje državne mature i upisali željene studije – kaže varaždinska ravnateljica Mirjana Grabar Kruljac. Ističe kako je prednost petogodišnjeg školovanja i ta što učenici po završetku obrazovanja odmah dobivaju i licenciju za samostalan rad, što im omogućava zapošljavanje u bilo kojoj zemlji članici EU. Oni koji su se školovali po četverogodišnjemu modelu nemaju tu mogućnost.
- Uvjeti nisu jednaki gimnazijskim, ali ne mogu ni biti jer je strukovno obrazovanje specifično. Budućim studentima trebalo bi vrednovati završene kvalifikacije – rekao nam je ravnatelj Medicinske škole u Rijeci Alen Vukelić. I njegova škola osigurala je dodatnu nastavu za maturante.
U Zdravstvenoj školi Split smatraju da je produljenje na pet godina donijelo kvalitativne pomake u obrazovanju budućih medicinskih sestara.
- Nije stvar u tome što se moralo školovanje produljiti s četiri na pet godina nego je stvar u tome da učenik koji ne navrši 17 godina ne smije dolaziti u kontakt s pacijentom. Prema ovom programu učenici tek na polugodištu 3. razreda odlaze na odjele, kad su već zrele osobe, i to fantastično savladavaju. Kad bismo prijašnje generacije u 1. i 2. razredu vodili na odjele, njima bi to bila šala jer tad ne bi imali niti razvijenu komunikaciju, a niti odnos s pacijentima zbog svoje dobi. Mi smo u školi jako zadovoljni ovom promjenom programa - rekla je prof. Mirjana Kurtović, ravnateljica Zdravstvene škole Split.